U vremenu kada se ratne traume na Balkanu sve češće sele u komentare, objave i digitalne rasprave, jedan slučaj iz Prijedora ponovo je otvorio stare rane i pokrenuo novu lavinu reakcija u Bosni i Hercegovini. Na meti prijave Tužilaštva BiH našlo se ime Damira Došena, osobe koja je već decenijama poznata javnosti zbog svoje ratne prošlosti, ali i ranijih sudskih procesa.
Prema informacijama Tužilaštva Bosne i Hercegovine Tužilaštvo Bosne i Hercegovine, zaprimljena je prijava koja se odnosi na sadržaje objavljene na društvenim mrežama, a koji se dovode u vezu s potencijalnim kršenjem odredbi o izazivanju nacionalne i vjerske mržnje. Predmet će, kako je potvrđeno, biti raspoređen postupajućem tužiocu u skladu s redovnim procedurama.
Cijeli slučaj dobio je pažnju javnosti nakon što su pojedini mediji prenijeli da je na internetu objavljen niz komentara koji negiraju sudski utvrđene činjenice o ratnim događajima u Prijedoru, uključujući i simbol “bijelih traka”, koji je postao jedno od najprepoznatljivijih obilježja stradanja nesrpskog stanovništva tokom rata.
U tim objavama, prema navodima iz prijave, iznesene su tvrdnje koje osporavaju historijski i sudski dokumentovane činjenice, uz korištenje uvredljivog rječnika prema žrtvama i njihovim porodicama. Takvi istupi izazvali su oštre reakcije organizacija civilnog društva i pojedinaca koji godinama prate proces suočavanja s ratnom prošlošću.
Podsjećanje na Prijedor neizbježno vraća fokus na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Haški tribunal, u kojima je utvrđeno da je nesrpsko stanovništvo bilo izloženo sistematskoj diskriminaciji, progonu i zločinima, uključujući i postojanje logora u kojima su civili bili zatočeni i zlostavljani.
Među njima, Keraterm ostaje jedan od najsnažnijih simbola stradanja, čije se ime i danas koristi kao sinonim za patnju i nasilje nad civilima u ranim fazama rata u BiH.
Upravo zato novi digitalni istupi, koji osporavaju ili relativiziraju takve događaje, ponovo otvaraju pitanje odgovornosti — ne samo pojedinačne, nego i institucionalne — u borbi protiv govora mržnje i historijskog revizionizma u online prostoru.
Dok istraga tek treba da dobije svoj epilog, slučaj već sada pokazuje koliko je tanka linija između slobode izražavanja i krivično kažnjivog negiranja zločina, posebno u društvu koje se i dalje bori s naslijeđem rata i podjelama koje on ostavlja iza sebe.
