DIJASPORA JE VEĆ POBIJEDILA U SPORTU I EKONOMIJI – VRIJEME JE DA POSTANE I POLITIČKA SNAGA
Bosna i Hercegovina posljednjih mjeseci živi rijetko viđenu atmosferu zajedništva. Uspjesi mladih sportista vratili su optimizam, probudili patriotizam i pokazali da ova zemlja, uprkos brojnim izazovima, ima potencijal da se ravnopravno nosi s najboljima.
Dresovi reprezentacije na ulicama, zastave na balkonima, razmjena sličica među djecom i inspirativne izjave mladih reprezentativaca stvorili su osjećaj zajedničkog ponosa koji je dugo nedostajao bh. društvu. Ono što posebno privlači pažnju jeste činjenica da značajan broj tih sportista dolazi iz dijaspore. Djeca rođena daleko od Bosne i Hercegovine nisu zaboravila svoje porijeklo. Naprotiv, upravo oni danas predstavljaju simbol povezanosti domovine i iseljeništva.
To otvara mnogo šire pitanje – ako dijaspora već daje ogroman doprinos Bosni i Hercegovini kroz sport, ekonomiju i promociju države u svijetu, zašto njen politički utjecaj ostaje tako skroman?
Godinama unazad dijaspora predstavlja jedan od najvažnijih ekonomskih oslonaca Bosne i Hercegovine. Doznake iz inostranstva održavaju hiljade porodica, brojni investitori pokreću poslovne projekte, a uspješni stručnjaci širom svijeta grade ugled zemlje iz koje potječu. Istovremeno, njihov politički potencijal ostaje gotovo neiskorišten.
Razlog nije nedostatak interesa za Bosnu i Hercegovinu. Mnogi pripadnici dijaspore izgubili su povjerenje nakon brojnih izbornih manipulacija, loše organizacije registracije i osjećaja da se njihov glas često koristi za interese pojedinaca, a ne države. Upravo zbog toga veliki broj građana odustaje od učešća u izbornom procesu.
Međutim, odustajanje nije rješenje. Naprotiv, ono najviše odgovara onima kojima odgovara slaba izlaznost i politička pasivnost građana izvan domovine.
Zanimljivo je pogledati iskustva susjednih država. Hrvatska na izborima redovno dobija desetine hiljada glasova iz dijaspore, pri čemu više od 80 posto dolazi upravo iz Bosne i Hercegovine. Srbija također bilježi značajan broj glasova izvan svojih granica, a veliki dio dolazi iz Republike Srpske. Ovi podaci pokazuju koliko Hrvati i Srbi iz Bosne i Hercegovine smatraju važnim učestvovati u političkom životu država s kojima osjećaju snažnu povezanost.
Dijaspora digla ruke od BiH? Broj prijavljenih birača dvostruko manji nego 2020.
Bošnjačka dijaspora ima možda i snažniji historijski motiv za političko angažiranje. Veliki broj ljudi napustio je Bosnu i Hercegovinu zbog rata, etničkog čišćenja i genocida. Upravo zato očuvanje države i demokratskih institucija ne bi trebalo biti pitanje dnevne politike, već odgovornosti prema budućim generacijama.
Istovremeno, država mora pokazati ozbiljniji odnos prema svojim građanima u inostranstvu. Potrebno je olakšati registraciju birača, unaprijediti institucionalnu saradnju i otvoriti prostor da uspješni ljudi iz dijaspore budu aktivnije uključeni u političke i društvene procese. Iskustva drugih evropskih država pokazuju da je takav model moguć i koristan.
Posebnu nadu ulijevaju nove izborne tehnologije koje bi trebale značajno smanjiti mogućnost izbornih zloupotreba. Time nestaje jedan od najčešćih razloga zbog kojih su mnogi građani iz dijaspore odustajali od glasanja.
Ako su mladi reprezentativci iz dijaspore uspjeli probuditi ponos i vjeru da Bosna i Hercegovina može pobjeđivati na sportskim terenima, onda i milioni naših građana širom svijeta mogu pokazati da vole svoju domovinu i na drugačiji način – izlaskom na izbore.
Dijaspora je već dokazala svoju vrijednost kroz ekonomiju, znanje i sport. Vrijeme je da taj potencijal postane vidljiv i kroz političko učešće. Jer snažna dijaspora nije samo podrška Bosni i Hercegovini – ona može biti jedan od ključnih faktora njene stabilnije i uspješnije budućnosti.
