Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore Bosne i Hercegovine, izvan granica zemlje danas živi više od dva miliona njenih građana. Najnovije procjene govore o oko 2,2 miliona građana BiH u dijaspori, što znači da gotovo 62 posto ljudi porijeklom iz BiH živi van domovine. Time broj osoba porijeklom iz BiH koje žive u inostranstvu premašuje broj stanovnika u samoj zemlji, što Bosnu i Hercegovinu svrstava među zemlje s najvećim udjelom iseljeništva u odnosu na ukupan broj stanovnika.
Najveći dio bh. dijaspore, čak 95 posto, nastanjen je u Evropi i Sjevernoj Americi.
Dijaspora u SAD-u, Evropi i svijetu
Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj bh. dijaspore danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se procjenjuje da boravi više od 350.000 osoba porijeklom iz BiH. U Kanadi živi više od 50.000 bh. državljana.
U Evropi, Njemačka prednjači s gotovo 240.000 osoba porijeklom iz BiH, dok se značajan broj bh. građana nalazi u Norveškoj i Švedskoj, gdje ih ukupno živi oko 100.000. Više od 50.000 građana BiH nastanjeno je u Australiji, a veliki broj njih živi i u susjednim zemljama – Hrvatskoj i Srbiji, kao i u Sloveniji, Švicarskoj i drugim državama zapadne Evrope.
Procjenjuje se da se oko 150.000 građana BiH odreklo bh. državljanstva i uzelo državljanstva drugih zemalja. Najveći broj njih zemlju je napustio tokom rata početkom devedesetih godina, ali je masovno iseljavanje nastavljeno i nakon 1995. godine. Prema istraživanjima Unije za održivi povratak i integracije BiH, gotovo pola miliona građana napustilo je BiH od 2013. godine, a trend iseljavanja, uprkos brojnim upozorenjima, i dalje ne jenjava.
Austrija – jedno od glavnih odredišta
Jedna od zemalja u koju se intenzivno iseljava iz BiH je Austrija. Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 22,7 posto stanovništva Austrije, odnosno oko 2,085 miliona ljudi, rođeno je u inostranstvu. To predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, kada je taj udio iznosio 22,3 posto.
Najveću imigrantsku zajednicu u Austriji čine Njemački državljani (oko 270.500), a odmah iza njih nalaze se državljani Bosne i Hercegovine – 179.800 osoba. Slijede državljani Turske (166.800), Rumunije (148.600), Sirije (94.800) i Afganistana (48.200). Ratom pogođena Ukrajina nalazi se na osmom mjestu s 88.700 stanovnika.
CBC kartica i migracijska politika Austrije
Već petnaest godina Austrija pokušava putem tzv. crveno-bijelo-crvene (CBC) kartice privući visoko kvalificiranu radnu snagu iz zemalja van Evropske unije. Trenutno je u ovoj kategoriji aktivno 12.643 osobe, što je relativno mali broj u odnosu na više od 600.000 boravišnih dozvola koje nisu povezane s azilnim sistemom.
Zanimljivo je da su kineski državljani danas najbrojnija skupina nosilaca CBC kartice, ispred građana BiH. Ovaj trend je relativno nov – 2020. godine Kinezi su bili tek na devetom mjestu, iza Amerikanaca. Prije dvije godine pali su čak na deseto mjesto, da bi prošle godine s 1.710 kartica izbili na drugo mjesto. Danas ih je već 2.443, što jasno pokazuje promjenu strukture kvalificirane migracije u Austriju.
Ipak, CBC kartica i dalje ima sporednu ulogu u ukupnom sistemu boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja, čak i u poređenju s CBC karticom plus. Ova druga namijenjena je članovima porodica nosilaca CBC kartice i omogućava vremenski ograničen boravak uz neograničen pristup tržištu rada. Za razliku od osnovne CBC kartice, koja je vezana za određenog poslodavca, prelazak na CBC karticu plus moguć je nakon dvije godine boravka.
Turci, Srbi i građani BiH među najbrojnijima
CBC kartica plus koristi se znatno češće – posjeduje je više od 142.000 osoba. Turci, Srbi i državljani BiH spadaju među narode koji ovu vrstu boravišne dozvole najčešće koriste.
Najveći broj boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja izdaje se kroz status „stalni boravak – EU“, kojih je više od 350.000. Ovaj status može se dobiti nakon najmanje pet godina neprekidnog stvarnog boravka u Austriji, uz ispunjavanje integracijskih uslova. U ovoj kategoriji prednjače Srbi, ispred Turaka i državljana BiH.
Ako se zbroje sve boravišne i nastanjivačke dozvole (uključujući i EU plavu kartu), ukupan broj iznosi 600.507. Gotovo 20 posto nosilaca dozvola dolazi iz Turske, slijede Srbi s gotovo 19 posto, dok su državljani BiH zastupljeni s nešto manje od 17 posto. Među deset najzastupljenijih nacionalnosti nalaze se još Rusi, Sjeverni Makedonci, Kinezi, Ukrajinci, Indijci i Iranci.
