Pakistan pokušava osigurati jednu od najvećih finansijskih podrški u posljednjim decenijama, nakon što je od Sjedinjenih Američkih Država zatražio uspostavu posebnog fonda za stabilizaciju deviznog kursa vrijednog čak 10 milijardi dolara.
Ukoliko Washington prihvati prijedlog Islamabada, taj potez ne bi predstavljao samo finansijski predah za posrnulu ekonomiju već i snažan geopolitički signal o jačanju odnosa između dvije zemlje.
Prema informacijama do kojih je došao Reuters, pakistanske vlasti zatražile su od američkog Ministarstva finansija formiranje bilateralnog fonda koji bi trajao do pet godina i služio kao zaštitni mehanizam za očuvanje stabilnosti pakistanske rupije i jačanje deviznih rezervi.
Za ekonomiju koja je prije samo nekoliko godina bila na korak od bankrota, ovakav aranžman mogao bi predstavljati prekretnicu. Pakistan već duže vrijeme balansira između provođenja zahtjevnih reformi koje nameće Međunarodni monetarni fond i potrebe da održi socijalnu i ekonomsku stabilnost u zemlji.
Zahtjev dolazi u trenutku kada Islamabad vjeruje da je ojačao svoju međunarodnu poziciju. Pakistanski zvaničnici smatraju da je angažman zemlje u diplomatskim naporima tokom sukoba između Irana i Sjedinjenih Država dodatno unaprijedio odnose s Washingtonom, zbog čega očekuju veću spremnost američke administracije da pruži ekonomsku podršku.
Tokom boravka u Washingtonu pakistanski ministar finansija Muhammad Aurangzeb razgovarao je s američkim ministrom finansija Scottom Bessentom. Zvanično saopćenje nakon sastanka fokusirano je na jačanje ekonomskih odnosa, povećanje američkih investicija i unapređenje pristupa međunarodnim tržištima kapitala, dok se sam zahtjev za fond nije posebno spominjao.
U pozadini cijelog procesa nalazi se dugogodišnja borba Pakistana s nedostatkom deviza. Zemlja je 2023. godine izbjegla finansijski kolaps zahvaljujući hitnom programu MMF-a vrijednom tri milijarde dolara, nakon čega je dobila i novi višegodišnji paket pomoći od sedam milijardi dolara. Pored toga, odobrena su i dodatna sredstva namijenjena jačanju otpornosti na klimatske promjene.
Međutim, uprkos tim programima, pakistanska ekonomija i dalje ostaje izrazito zavisna od međunarodnih kreditora i pomoći partnerskih država poput Kine, Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Svako odgađanje međunarodnih isplata ili promjena političkih odnosa može izazvati ozbiljne poremećaje u finansijskom sistemu zemlje.
Upravo zbog toga Islamabad sada pokušava osigurati dugoročniji sigurnosni mehanizam koji bi ublažio pritisak na nacionalnu valutu i omogućio veću finansijsku stabilnost. Takav fond mogao bi smanjiti potrebu za čestim kriznim zaduživanjem i dati veću sigurnost investitorima koji godinama izbjegavaju Pakistan zbog političke i ekonomske neizvjesnosti.
Fondovi za stabilizaciju deviznog kursa predstavljaju izuzetno rijedak instrument američke finansijske politike. Američko Ministarstvo finansija kroz Exchange Stabilization Fund može odobravati valutne swap aranžmane, kredite ili garancije s ciljem zaštite finansijske stabilnosti partnerskih država. Posljednji značajniji aranžmani ove vrste odobreni su Argentini prošle godine, dok su prije toga ovakvi programi bili veoma rijetki.
Analitičari smatraju da bi eventualno odobravanje pakistanskog zahtjeva imalo daleko širi značaj od samog finansijskog efekta. Time bi Washington pokazao spremnost da snažnije podrži Pakistan u periodu rastućih geopolitičkih napetosti na Bliskom istoku i u južnoj Aziji, gdje Kina posljednjih godina značajno povećava svoj ekonomski i politički utjecaj.
S druge strane, američka administracija morat će pažljivo procijeniti političke i finansijske rizike ovakvog poteza. Pakistan se i dalje suočava s visokom inflacijom, velikim javnim dugom, slabim prilivom stranih investicija i ograničenim pristupom međunarodnim finansijskim tržištima zbog niskog kreditnog rejtinga.
Agencija Fitch ranije je ocijenila da su reforme koje Pakistan provodi uz podršku MMF-a značajno poboljšale otpornost ekonomije, ali je upozorila da zemlja ostaje izložena ozbiljnim vanjskim rizicima. Eventualni rast cijena energenata, novi poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja ili pogoršanje sigurnosne situacije mogli bi ponovo dovesti do naglog smanjenja deviznih rezervi.
Centralna banka Pakistana očekuje da bi devizne rezerve do kraja ove godine mogle dostići približno 20 milijardi dolara, ali stručnjaci upozoravaju da bi bez novih izvora finansiranja taj cilj mogao biti teško ostvariv.
Hoće li Sjedinjene Američke Države prihvatiti pakistanski prijedlog ostaje neizvjesno. Jasno je, međutim, da odluka neće imati samo ekonomske posljedice. Ona bi mogla postati važan pokazatelj budućih odnosa Washingtona i Islamabada, ali i nove raspodjele političkog utjecaja u jednom od najosjetljivijih dijelova svijeta.
