Švedska je još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća u nižim razredima osnovne škole nakon redovne nastave učenicima u dobi od 6 do 12 godina počela nuditi "fritidshem", svojevrsnu kombinaciju dnevnog boravka, slobodnih aktivnosti i dodatne nastave. Za starije učenike nema "fritidshema", ali zato dnevna nastava od sedmog razreda osnovne škole nadalje završava između 14 i 16 h pa oni dolaze kući tek nešto prije svojih zaposlenih roditelja.
Dodajmo i da osnovna škola u Švedskoj traje devet godina, a gimnazijsko obrazovanje tri godine. Osim toga, postoji i predškola, koja je od 2018. obavezna za sve 6-godišnjake kao priprema za predstojeću osnovnu školu.
"Fritidshem" nije obavezan ni besplatan, ali u oko 4.500 osnovnih škola pohađa ga oko 500.000 švedske djece do 12 godina, o kojima se brine 24.000 većinom pedagoški obrazovanih zaposlenika. Ukupno je u "fritidshem" upisano 83 posto djece u dobi od 6 do 9 godina, odnosno 57 posto svih učenika do 12 godina.
Cijena je subvencionirana, ovisi o prihodima roditelja i broju upisane djece iz jedne porodice i nije ista u svim lokalnim zajednicama. Obično iznosi oko 100 eura za prvo dijete.
Obavezu da organizira "fritidshem" snosi lokalna samouprava, dok je središnja država obavezna pobrinuti se za djecu s posebnim potrebama i pripadnike autohtone samijske manjine.
Za taj novac učenici dobivaju pedagoški nadzor nakon redovne nastave ili od 8 do 17 h za vrijeme praznika.
Nude im se užina, druženje i igranje, ali i dodatna poduka u raznim vještinama, kao i učenje i pisanje zadaća. Švedski pedagozi i sociolozi smatraju "fritidshem" izuzetno važnim za razvoj učenika, posebno djece koja žive u neadekvatnim socioekonomskim okolnostima, pa već godinama od nacionalne vlade traže da ova aktivnost bude besplatna, poput vrtića, i dostupna svim mališanima barem do dobi od 9 godina.
Naime, trenutno djeca nezaposlenih roditelja ili, naprimjer, onih koji koriste bolovanje zbog drugog djeteta u porodici imaju ograničeno pravo na "fritidshem".
Kao što smo spomenuli, starijim osnovnoškolcima i gimnazijalcima također se ne nudi "fritidshem", ali njima školski dan traje znatno duže - ponekad i do 16 h. Nastavni sati često su povezani u blokove, uz dosta pauza i odmora, a svi učenici dobivaju besplatan ručak i laptop na posudbu. Osim toga, većina škola ima biblioteke, kantine, igrališta i prostore za slobodno vrijeme opremljene konzolama za igru, stolnim nogometom i sličnom zabavom.
Smisao svega toga je da učenici budu što više vezani za školu kao središte ličnog razvoja, socijalizacije i sigurnosti, pa makar i ne sjedili neprestano za knjigom, te da što manje vremena provode na ulici i u kafićima, kao i da se ublaže stres i pritisak postizanja što boljih ocjena.
Iako švedske škole nisu među najboljima u svijetu, prema PISA testovima švedski 15-godišnjaci imaju iznadprosječne rezultate u matematici, čitanju i nauci. Što je možda još važnije, švedska djeca i tinejdžeri prolaze kroz obrazovni sistem bezbrižnije i s manje grča.
