Granični prijelaz Bosanska Gradiška ponovo je izazvao političke reakcije i međusobna optuživanja u Bosni i Hercegovini, nakon što su odluke i informacije o njegovom funkcionisanju otvorile niz sporova između nadležnih institucija i političkih aktera.
U jednom trenutku tokom dana pojavila se informacija da je na graničnoj infrastrukturi došlo do ozbiljnijeg oštećenja, što je dovelo do privremene obustave saobraćaja. Međutim, kasnije se ispostavilo da se ne radi o oštećenju mostovne konstrukcije koja se koristi za drumski saobraćaj, nego o problemu na dijelu zaštitne ograde pješačke staze, što je dodatno zakomplikovalo cijelu situaciju i otvorilo prostor za različita tumačenja odluka o zatvaranju prelaza.
Dok jedni tvrde da su mjere donesene isključivo iz bezbjednosnih razloga, drugi smatraju da je riječ o politički motivisanom potezu koji se koristi kao sredstvo pritiska u okviru šireg spora o raspodjeli sredstava i nadležnostima unutar Uprave za indirektno oporezivanje BiH.
U međuvremenu, donesena je odluka o privremenom otvaranju novog graničnog prijelaza u Gradišci, što je, prema navodima iz institucija, urađeno kako bi se izbjegli dalji zastoji u saobraćaju i omogućio nesmetan protok ljudi i robe. Ova odluka, međutim, nije otklonila političke nesuglasice, već ih je dodatno produbila.
Na sve to reagovao je i Milorad Dodik, koji je ponovo govorio o odnosima unutar Bosne i Hercegovine i mogućnosti političkog “razdvajanja”:
“Ponovljeno blokiranje otvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci najbolje pokazuje besmisao BiH. Graničnim prelazom u Gradišci ne prolaze samo građani RS, već i iz FBiH i njihovi privrednici. Ko koga ucjenjuje? Kad vam ne valja tako, najbolje da se raziđemo, ako je to Konakovićeva ideja. Granični prelaz u Gradišci je najfrekventniji prelaz u BiH. RS je uložila 40 miliona evra da izgradi most, da ne računamo autoput od Banje Luke do mosta. Čekali smo 15 godina Hrvatsku da riješi pitanje infrastrukture. Blokadama predstavnici iz FBiH pokazuju koliko su Republika Srpska i FBiH različiti. To govori da smo dva svijeta. Nismo samo politički različiti, već smo u ozbiljnom civilizacijskom nesporazumu s ovima iz Sarajeva.”
Ova izjava dodatno je podigla tenzije u javnom prostoru, gdje se već duže vrijeme vode rasprave o funkcionisanju zajedničkih institucija, raspodjeli nadležnosti i međusobnim političkim odnosima. Dok jedni ovakvu retoriku vide kao politički pritisak, drugi je predstavljaju kao reakciju na, kako tvrde, institucionalne blokade i neslaganja.
