Izjava predsjednika SNSD-a Milorada Dodika u kojoj je Ratka Mladića nazvao 'narodnim herojem srpskog naroda' ponovo je otvorila pitanje primjene krivičnog zakonodavstva BiH koje zabranjuje veličanje pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca.
Dodik je u televizijskom gostovanju govorio o bivšem komandantu Vojske Republike Srpske i Radovanu Karadžiću, ističući njihovu ulogu u ratnim dešavanjima, uz tvrdnje da su se „odricali ličnog komoditeta“ kako bi, kako je naveo, „obezbijedili slobodu narodu“. Takve izjave izazvale su oštre reakcije dijela pravne struke i udruženja žrtava, koji upozoravaju da se radi o potencijalnom kršenju zakona.
Zakon jasno zabranjuje veličanje osuđenih ratnih zločinaca
Izmjene Krivičnog zakona BiH, koje je nametnuo tadašnji visoki predstavnik Valentin Inzko, propisuju kazne za javno odobravanje, veličanje ili dodjeljivanje priznanja osobama pravosnažno osuđenim za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine. Kazne mogu iznositi najmanje tri godine zatvora.
Uprkos tome, praksa pokazuje da se ovaj zakon rijetko primjenjuje na politički eksponirane ličnosti, iako su u nekoliko ranijih slučajeva niži akteri već pravosnažno osuđeni zbog sličnih postupaka.
Stručnjaci upozoravaju na selektivnu primjenu zakona
Predstavnici udruženja žrtava i dio pravnih eksperata smatraju da se u slučaju Dodikove izjave jasno prepoznaju elementi krivičnog djela, ali izražavaju sumnju da će Tužilaštvo BiH reagovati.
Ukazuju i na raniju praksu, gdje su vođeni postupci protiv manje poznatih osoba, dok su slučajevi koji uključuju visoke političke funkcionere ostajali bez sudskog epiloga.
Prema mišljenju pravnih analitičara, ključni problem nije nedostatak zakonskog okvira, već izostanak dosljedne primjene postojećih propisa.
Sudska praksa već uspostavila standarde
Sud BiH je u ranijim presudama već utvrdio da javno isticanje fotografija ili veličanje osuđenih ratnih zločinaca predstavlja krivično djelo, čak i kada nije dokaziva direktna posljedica, jer se radi o „apstraktnoj opasnosti“ po društvo.
Uprkos tome, broj procesuiranih slučajeva ostaje ograničen, što dodatno otvara prostor za političke i pravne polemike.
Tužilaštvo bez jasnog odgovora
Na upite medija o eventualnom pokretanju istrage u ovom slučaju, Tužilaštvo BiH se nije zvanično oglasilo. Pravna struka podsjeća da institucija ima mogućnost da djeluje i bez formalne prijave, ukoliko procijeni da postoje elementi krivičnog djela.
Širi politički i društveni kontekst
Ova izjava dolazi u trenutku kada se u BiH već godinama vodi rasprava o granici između slobode političkog izražavanja i krivične odgovornosti za negiranje i veličanje ratnih zločina.
Dok jedni upozoravaju na potrebu strože primjene zakona kako bi se zaštitile žrtve i spriječilo relativiziranje zločina, drugi tvrde da se radi o politički osjetljivom pitanju koje se često selektivno interpretira.
Slučaj Dodikove izjave ponovo stavlja u fokus pitanje efikasnosti pravosudnog sistema u BiH i spremnosti institucija da dosljedno primjenjuju zakone koji se odnose na ratnu prošlost.
Bez obzira na ishod eventualnih pravnih postupaka, slučaj dodatno produbljuje postojeće političke i društvene podjele, ali i otvara pitanje kredibiliteta pravne države u oblasti procesuiranja poricanja i veličanja ratnih zločina.
