Iako je tender za zgradu Uprave za indirektno oporezivanje trebao biti ekspresno završen u korist Dodikovog kuma, Tegeltija ga je raspisao po Zakonu o javnim nabavkama, produžio proceduru i dodatno razbuktao unutrašnje tenzije u SNSD-u, gdje se već nazire nova frakcija spremna da čeka Dodikov politički pad.
Tender koji je Uprava za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine raspisala 1. aprila za kupovinu zgrade Uprave u Banjoj Luci razotkriva novu dimenziju odnosa između Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, i Zorana Tegeltije, direktora Uprave za indirektno oporezivanje BiH i istaknutog člana SNSD-a. Prema informacijama iz bliskih izvora, iako ih vežu čvrste partijske i poslovne veze, njihovi privatni odnosi su na ivici trpeljivosti.
Razloga za to ima više. Među najvažnijima je činjenica da Dodik sve teže podnosi jak utjecaj koji Tegeltija ima unutar stranke. Dodatno ga iritira to što, za razliku od njega, Tegeltija nema nikakvih sankcija niti aktivnih sudskih procesa, iako se i njegovo ime dovodi u vezu s raznim aferama.
Posebno je Dodika razljutilo što Tegeltija ni nakon gotovo dvije godine na čelu Uprave nije završio kupovinu zgrade za UIO od Dodikovog kuma, Mile Radišića. Upravo je Tegeltija, prema navodima izvora, i imenovan na tu poziciju kako bi zaključio taj posao. Zbog toga je u martu ove godine Dodik izvršio pritisak na Tegeltiju da konačno raspiše tender i što prije zaključi posao.
Navodi se i da je dan prije raspisivanja tendera Dodik putem svog tjelohranitelja poslao Tegeltiji poseban telefon za komunikaciju i zaprijetio mu da će "proći kao Nenad Nešić" ako odmah ne pokrene proceduru. Tegeltija je potom 1. aprila raspisao tender vrijedan oko 100 miliona KM, ali ni tada nije u potpunosti ispunio želje partijskog šefa.
Naime, za razliku od ranijih javnih poziva koji su bili zasnovani na izuzeću od Zakona o javnim nabavkama BiH, ovaj tender je raspisan u skladu sa zakonom. Razlika u procedurama je ogromna, najviše u trajanju postupka — dok se ranije išlo po skraćenim procedurama, sada je tenderski proces transparentniji, ali znatno dugotrajniji.
Odmah po raspisivanju, ostavljeno je više vremena ponuđačima da preuzmu tendersku dokumentaciju i dostave ponude, s tim da je otvaranje ponuda bilo planirano za 19. maj. Međutim, već je stigla prva žalba na tendersku dokumentaciju, na koju Tegeltija mora odgovoriti u kratkom roku. Time će se postupak odmah produžiti za najmanje pet dana.
Zanimljivo je da je žalba upućena od strane jedne kompanije iz Zenice. Očekuje se da će Tegeltija odbiti žalbu, čime bi sebi obezbijedio alibi pred Dodikom, tvrdeći da je učinio sve što je bilo u njegovoj moći. No, ta kompanija ima pravo žalbe Uredu za žalbe BiH, a potom i pokretanja upravnog spora pred Sudom BiH. Sve to dodatno usporava postupak, iako je uvjerljivo jasno da su uslovi tendera "nacrtani" upravo za Radišićevu firmu Grand Trade.
Kada se završi i potencijalni upravni spor po žalbi na dokumentaciju, tek tada se otvara mogućnost za žalbu na izbor najpovoljnijeg ponuđača, što može dodatno produžiti proces kupovine zgrade za više mjeseci.
Pitanje je i hoće li Vijeće ministara BiH i UIO BiH uopće poštovati eventualni zaključak Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o obustavi ovog procesa, budući da to u prošlosti nije uvijek bio slučaj.
Već sama činjenica da se Tegeltija odlučio za tender u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, iako je mogao ići na izuzeće, govori da je svjestan rizika pri eventualnom namještanju posla, te da je nastojao sebe maksimalno zaštititi. Time je, međutim, dodatno razbjesnio Dodika, koji zbog aktuelne političke situacije zasad suspreže otvoreni sukob, svjestan da mu je u ovom trenutku potrebno makar prividno unutarstranačko jedinstvo.
Istovremeno, sve su vidljivije aktivnosti jedne nove frakcije unutar SNSD-a, bliske upravo Tegeltiji. Prema tvrdnjama izvora, samo se čeka pogodan trenutak — trenutak Dodikovog političkog pada — kako bi se krenulo u borbu za prevlast unutar stranke. A jedan od tih koraka je i ovaj tender po Zakonu o javnim nabavkama BiH za kupovinu zgrade Uprave za indirektno oporezivanje.
