Dok svijet traži izlaz iz inflacijske i energetske krize, vlasti u Bosni i Hercegovini reagiraju sporo, nude populističke prijedloge i ostavljaju građane da sami nose teret poskupljenja.
Čak i onaj ko ne poznaje političko-društvenu stvarnost Bosne i Hercegovine, samo prateći događaje početkom sedmice, mogao je steći dojam države koja teško pronalazi odgovor na ozbiljne ekonomske izazove.
Dok se brojne zemlje suočavaju s inflacijom i energetskim pritiscima, dodatno pojačanim sukobima na Bliskom istoku, reakcije bh. vlasti djeluju sporo i nedovoljno koordinirano. Sjednice koje bi trebale donijeti rješenja zakazuju se s odgodom, pojedini političari izražavaju zabrinutost, dok drugi o rastu cijena gotovo i ne govore.
Istovremeno, građani svakodnevno osjećaju rast troškova života. Cijene osnovnih životnih namirnica i goriva postaju sve veći teret za kućne budžete, dok politička prepucavanja i administrativne procedure dodatno usporavaju donošenje konkretnih mjera.
Rast cijena, malo konkretnih rješenja
Posebnu pažnju javnosti privukao je nagli rast cijena goriva, koje je u kratkom periodu premašilo tri konvertibilne marke po litru, uz prognoze da bi moglo rasti i dalje.
U takvoj situaciji građani očekuju jasne i brze poteze vlasti. Međutim, javni nastupi pojedinih zvaničnika uglavnom su se sveli na izražavanje zabrinutosti i općenite poruke, bez konkretnih rješenja koja bi mogla ublažiti udar na standard stanovništva.
Istovremeno su se pojavili prijedlozi da se razmotri ukidanje ili smanjenje trošarina na gorivo, što bi moglo ublažiti rast cijena. Ipak, procedura za donošenje takve odluke zahtijeva saglasnost oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a zakonodavni procesi često su spori i opterećeni političkim nesuglasicama.
Političke blokade i realnost građana
Dodatni problem predstavlja činjenica da je rad institucija često usporen političkim blokadama i dugotrajnim procedurama. Čak i kada se pojave prijedlozi mjera, njihova realizacija može potrajati sedmicama ili mjesecima.
U međuvremenu, građani se suočavaju s rastom troškova života. Cijene goriva direktno utiču na cijene transporta, a time i na cijene hrane i drugih proizvoda, što dodatno pojačava inflacijski pritisak.
Političke poruke i stvarni izazovi
U javnom prostoru politički lideri često nastavljaju voditi svoje političke kampanje i rasprave o drugim temama, dok se socioekonomski problemi građana sporije rješavaju.
Takva situacija dodatno produbljuje nepovjerenje građana u institucije, jer mnogi smatraju da političke elite nisu dovoljno fokusirane na svakodnevne probleme ljudi.
Teret krize ostaje na građanima
Dok političke rasprave traju, a institucije sporo reagiraju, građani su ti koji prvi osjećaju posljedice. Rast cijena goriva i osnovnih životnih namirnica direktno pogađa standard stanovništva, posebno onih s nižim primanjima.
Upravo zbog toga sve je glasniji zahtjev da vlasti ponude brza i konkretna rješenja. Jer ekonomske krize ne čekaju političke procedure – a ni građani nemaju luksuz čekati.
