Hrvatska nema značajnijih problema u primjeni novog evropskog sistema ulaska i izlaska iz šengenskog prostora (EES), poručio je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, ističući da je zemlja pravovremeno provela pripreme za ovaj veliki tehnološki iskorak.
Dok su neke evropske države zatražile od Evropske komisije produženje mogućnosti privremene obustave biometrijskih provjera zbog mogućih gužvi na granicama, Hrvatska smatra da se sistem pokazao korisnim i da njegova primjena protiče bez većih poteškoća.
Devet država članica EU – Belgija, Francuska, Njemačka, Grčka, Italija, Malta, Nizozemska, Portugal i Švicarska – zatražile su da se mogućnost djelimične suspenzije EES-a produži i nakon 6. septembra, posebno u situacijama kada dolazi do velikih zastoja na graničnim prijelazima.
“Mi smo jedna od država koje su prve uvele novi sustav zato što smo se dugo pripremali i razmatrali različite scenarije koji se mogu dogoditi na našim granicama”, rekao je Božinović.
Naglasio je da zahvaljujući pripremama i angažmanu policijskih službenika na hrvatskim granicama nije bilo većih problema u provođenju novih procedura.
“Riječ je o ogromnom iskoraku, iako u nekim zemljama postoje određene poteškoće na početku primjene, ali ne i u Hrvatskoj”, rekao je hrvatski ministar.
Prema njegovim riječima, od početka primjene sistema na području Evropske unije evidentirano je oko 110 miliona putnika, dok je više od 50 hiljada osoba dobilo zabranu ulaska zbog sigurnosnih razloga. U Hrvatskoj je taj broj veći od 5.000 slučajeva, što čini oko 11 posto ukupnog broja na nivou EU.
“To je izravan doprinos sigurnosti evropskih građana jer ti ljudi iz raznih razloga predstavljaju sigurnosni rizik”, poručio je Božinović.
Govoreći o narednim promjenama, ministar je istakao da je Hrvatska spremna i za uvođenje ETIAS-a, sistema prethodnog odobravanja putovanja u šengenski prostor, koji je sličan američkom ESTA modelu.
Građani država kojima za ulazak u EU nije potrebna viza morat će prije putovanja ispuniti online prijavu i platiti naknadu od 20 eura, a odobrenje bi trebalo važiti tri godine. Iako je početak primjene bio planiran za ovu jesen, očekuje se odgoda do početka naredne godine.
Božinović je također naglasio potrebu strožeg korištenja vizne politike Evropske unije, posebno zbog problema ilegalnih migracija. Upozorio je da dio migranata dolazi komercijalnim letovima u susjedne zemlje, koristeći bezvizni režim, a potom pokušava ilegalno preći evropske granice.
“Upravo ta mogućnost da u te zemlje mogu ući bez viza stvara pritisak na europske granice, u ovom slučaju hrvatske, što mi ne želimo”, zaključio je Božinović.
