Ekstremni toplotni val koji je zahvatio veliki dio Evrope otvorio je novu političku raspravu između evropskog i američkog pristupa klimatskim promjenama, nakon što je američki ministar energetike Chris Wright poručio evropskim zemljama da prestanu dramatizirati posljedice visokih temperatura.
Govoreći putem videolinka na konferenciji posvećenoj konzervativnim politikama, Wright je ustvrdio da hladnoća predstavlja znatno veću prijetnju ljudskim životima od vrućine.
„Zimi uvijek umire više ljudi nego ljeti, jer je hladnoća daleko smrtonosnija od vrućine“, izjavio je američki ministar, podsjećajući i na energetsku krizu koja je pogodila Evropu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Njegove izjave dolaze upravo u trenutku kada evropske zemlje bilježe rekordne junske temperature. U mnogim gradovima izdana su upozorenja zbog ekstremnih vrućina, dok zdravstvene službe građanima savjetuju da izbjegavaju boravak na otvorenom tokom najtoplijeg dijela dana.
Iako podaci pokazuju da je u Evropi dugoročno i dalje više smrtnih slučajeva povezanih s hladnoćom nego s visokim temperaturama, stručnjaci upozoravaju da se taj odnos ubrzano mijenja zbog klimatskih promjena. Toplotni valovi postaju sve učestaliji, duže traju i pogađaju sve veći broj ljudi, posebno starije i hronične bolesnike.
Prema dostupnim procjenama, tokom 2022. godine u Evropi je više od 60.000 ljudi izgubilo život usljed posljedica ekstremnih vrućina. U Sjedinjenim Američkim Državama, vrućina je već postala vodeći uzrok smrti povezan s vremenskim prilikama.
Posljednjih dana posljedice visokih temperatura osjećaju se širom kontinenta. U pojedinim državama zatvarane su škole, željeznički i drumski saobraćaj odvijao se otežano zbog pregrijane infrastrukture, dok elektroenergetske mreže rade pod pojačanim opterećenjem zbog povećane potrošnje električne energije.
U Francuskoj je više desetina ljudi izgubilo život pokušavajući se rashladiti kupanjem, dok su u Velikoj Britaniji pojedini javni događaji otkazani zbog ekstremnih vremenskih uslova.
Istovremeno se produbljuju razlike između Evrope i administracije predsjednika Donald Trump kada je riječ o klimatskoj politici. Dok evropske vlade ubrzavaju prelazak na obnovljive izvore energije i smanjenje emisije štetnih gasova, Washington sve snažnije zagovara korištenje fosilnih goriva i povećanje izvoza američkog ukapljenog prirodnog plina.
Na Wrightove poruke reagovao je i britanski ministar energetike Ed Miliband, koji smatra da su rekordne temperature još jedan dokaz da klimatske promjene zahtijevaju hitne mjere prilagođavanja.
Aktuelni toplotni val ponovo je otvorio i pitanje šire upotrebe klima-uređaja u evropskim gradovima. Dok dio stručnjaka upozorava da masovna klimatizacija povećava potrošnju energije i dodatno opterećuje elektroenergetske sisteme, drugi smatraju da će rashladni sistemi u narednim decenijama postati nužnost, a ne luksuz.
Sve češći ekstremni vremenski događaji pokazuju da se rasprava više ne vodi samo o uzrocima klimatskih promjena, već i o tome koliko brzo države mogu prilagoditi infrastrukturu, zdravstvene sisteme i gradove uslovima koji postaju nova klimatska realnost.
