Dok se u cijelom svijetu prate sukobi na Bliskom istoku, američko-izraelski napadi na Iran i napadi Irana na ciljeve širom Perzijskog zaljeva, dvije države zapadnog Balkana spominju se kao moguće mete iranskih napada.
Albanija i Kosovo, prema pisanju medija u regiji i šire, već su bili ciljevi kibernetičkih napada iz Irana, pa se zbog toga ne može u potpunosti isključiti ni stvarni napad, pogotovo nakon što je Iran gađao i ciljeve na Cipru i nakon što je NATO oborio iranske rakete iznad Turske.
Albanija i Kosovo prve su zemlje koje su odmah nakon početka napada na Iran izrazile punu potporu SAD-u i Izraelu te osudile napade Irana na susjedne zemlje. Predsjednica Kosova, Vjosa Osmani, u poruci potpore izrazila je nadu da će ovi napadi donijeti slobodu napaćenom iranskom narodu.
Iran je, s druge strane, imao dobre odnose sa Srbijom, koja je, kao znak zahvalnosti Iranu zbog protivljenja nezavisnosti Kosova, privremeno ukinula vize za iranske građane. Nakon što su Iranci iskoristili bezvizna "turistička putovanja" u Srbiju za ulazak u EU, i nakon što je EU zaprijetila uvođenjem viza za građane Srbije, Beograd je ponovo uveo vize.
Bez političke akcije
Osim što Iran ne priznaje Kosovo, a Albanija je prekinula diplomatske odnose s Iranom, glavni razlog zašto bi Kosovo ili Albanija mogle biti potencijalna meta Irana su dva kampa koja se nalaze na teritoriju tih država. Na Kosovu je najveća američka vojna baza u regiji, kamp Bondsteel, dok se u Albaniji nalazi kamp "Ashraf 3", u kojem je smješteno oko 3000 pripadnika najaktivnije iranske oporbe, točnije organizacije Mujahideen-e-Khalq (MEK).
Ova Organizacija narodnih mudžahedina iz Irana dio je Nacionalnog vijeća otpora Irana (NCRI) i njihov smještaj u Albaniji priča je za sebe. Do 2012. godine tu je organizaciju SAD smatrao terorističkom. S popisa terorističkih organizacija skinuta je te godine. U to vrijeme djelovali su na teritoriju Iraka, odakle su pripremali napade u Iran. Tijekom iransko-iračkog rata bili su na strani Sadama Huseina. Sudjelovali su u revoluciji za svrgavanje Šaha Pahlavija, ali su se nakon toga okrenuli protiv režima ajatolaha Homeinija.
Amerikanci su ih počeli štititi kada su navodno prvi javili da Iran planira stvaranje atomskog oružja. No kako im je život u Iraku bio ugrožen i prijetio im je masakr, na zamolbu SAD-a i UN-a Albanija ih je primila 2013. godine, predstavljajući to kao humanitarni čin i udovoljavanje željama najvećeg saveznika - SAD-a. Smješteni su u poseban kamp zatvorenog tipa u mjestu Manzë, blizu drugog najvećeg grada, Durrësa.
Dogovor je bio da se članovi MEK-a u Albaniji neće baviti političkim aktivnostima, ali je Iran optužio Albaniju da služi kao baza za borbu protiv Islamske Republike. Popularnost MEK-a u Iranu je upitna; neki ih čak smatraju "marksističko-islamističkom sektom", ali kroz historiju je to bila dobro organizirana formacija.
**Pomoć Amerike*
Iran je već nekoliko puta organizirao kibernetičke napade na Albaniju. Najveći je bio u rujnu 2022. godine, kada je Albanija dobila veliku stručnu pomoć SAD-a i Izraela za suočavanje s iranskim kibernetičkim napadima. Tada je NATO održao hitan sastanak stalnog vijeća, osudio iranski kibernetički napad na kritičnu infrastrukturu u Albaniji i izrazio potporu Albaniji kao članici NATO-a.
Albanski mediji su u srijedu, 10. marta, izvijestili o novom hakerskom napadu iz Irana, ovaj put na sistem albanskog parlamenta. Hakeri su objavili e-mailove nekih članova parlamenta s porukom: "Nećemo dozvoliti onima koji podržavaju teroriste MEK-a da mirno spavaju."
Napadi na društvene mreže u Srbiji
Kosovo i Albanija osjećaju se sigurno zbog podrške SAD-a. Albanski premijer Edi Rama nazvao je neozbiljnim i zlonamjernim vijesti o mogućem iranskom napadu na ciljeve u Albaniji. Poručio je kako je NATO jamstvo da se Albanija može braniti od bilo kakvog napada, što je pokazao i obaranjem iranskih raketa iznad Turske.
A da bi iranske rakete stigle do Albanije, moraju proći kroz najmanje dvije druge članice NATO-a, što je nerealno.
Što se Kosova tiče, neki korisnici društvenih mreža u Srbiji proteklih su dana zatražili od Irana napad na američku bazu Bondstill, pa čak i objavili koordinate.
Bilo je i teorija zavjere prema kojima je ovaj kamp na Kosovu korišten za lansiranje raketa prema Iranu. NATO, u sklopu čije su misije KFOR na Kosovu američke snage, takve je navode odbacio kao potpuno lažne.
Savez je poručio da ima dovoljno kapaciteta jamčiti sigurnost za sve koji žive na Kosovu te da u ovom trenutku ne vidi razloga za dodatno jačanje tih snaga.
