Minhenska sigurnosna konferencija, najvažniji nezavisni svjetski forum o međunarodnoj sigurnosnoj politici, počinje sutra u Bavarskoj i, prema najavama organizatora, okupit će više od 200 predstavnika vlada iz oko 120 država. Među najavljenim učesnicima je i američki državni sekretar Marco Rubio, čiji se govor smatra jednim od najiščekivanijih događaja konferencije.
Bosnu i Hercegovinu na ovom globalnom skupu predstavljat će predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković.
Za razliku od američke delegacije, koja prema dostupnim informacijama stiže u visokom sastavu s više od 50 kongresmena, delegacije iz BiH organizovane su na drugačiji način. Prema zvaničnim aktima, Borjana Krišto u Minhen putuje s delegacijom od ukupno 12 članova.
U njenoj pratnji su savjetnica Tonka Krešić, šef za protokolarne poslove Samir Ćorović, službeni fotograf, službenik za protokolarne poslove, prevoditeljica, pet članova osiguranja te dvojica vozača.
Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković predvodi delegaciju od osam osoba. S njim putuju šef kabineta Zlatan Burzić, savjetnik Dino Selimović, savjetnica za odnose s javnošću Šejla Cocalić, savjetnica u kabinetu ministra Nejra Čekić, vozač te tri člana osiguranja.
Ovogodišnja Minhenska konferencija održava se u izuzetno napetoj globalnoj političkoj i sigurnosnoj atmosferi. Nedavne izjave i potezi američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom i Venecuelom dodatno su uzburkali međunarodnu scenu, a brojni analitičari ocjenjuju da se svijet nalazi u jednom od najkritičnijih trenutaka u proteklih šest decenija, koliko konferencija postoji.
Posebnu pažnju izaziva i naziv ovogodišnjeg izvještaja Minhenske sigurnosne konferencije – “Under Destruction”, što bi se moglo prevesti kao “Razaranje u toku”. Naziv simbolično odražava stanje globalne sigurnosne arhitekture i duboke geopolitičke lomove koji obilježavaju aktuelni trenutak.
U takvom kontekstu, očekuje se da će govori ključnih svjetskih aktera, posebno američkog državnog sekretara, dati jasnije naznake pravca kojim bi se mogla kretati transatlantska i globalna sigurnosna politika u narednom periodu.
