Posljednjih dana rat se približio granici Finske i Estonije. Ukrajinski napadi dronova, od kojih su neki završili na finskoj teritoriji, učinili su praktično nemogućim pristajanje u ruske luke u Finskom zaljevu, Ust-Luga i Primorsk, zapadno i sjeverno od Sankt Peterburga. A sada se pojavila nova, sigurnosno-ekološka prijetnja.
„Kada vjetar puše s istoka, noću se mogu čuti borbeni avioni, a danju se može vidjeti crni dim s ruske strane“, rekao je Harri Olli finskoj javnoj televiziji iz finskog naselja Virolahtija, odmah na granici s Rusijom, jedva 50 kilometara od naftne luke Primorsk.
Velika šteta na lukama i pad izvoza nafte
Ta luka, kao i obližnja Ust-Luga , na južnoj strani Finskog zaliva, nedaleko od estonske granice, bila je meta napada najmanje 2.500 ukrajinskih dronova posljednjih dana. Obje luke su pretrpjele veliku štetu, što potvrđuju satelitski snimci i fotografije na društvenim mrežama, pa je saobraćaj zaustavljen ili barem značajno smanjen.
Procjenjuje se da je kao rezultat toga izvoz ruske nafte pao za najmanje 40 posto, a pogođene su i isporuke uglja, žitarica i gnojiva. Primorsk, Ust-Luga i Novorossijsk na Crnom moru glavne su naftne luke u evropskom dijelu Rusije. Finski mediji pišu da je Ukrajina dronovima napala i rusku energetsku infrastrukturu oko Sankt Peterburga.
"Ruska protivvazdušna odbrana je u stanju visoke pripravnosti, a vazdušni prostor Sankt Peterburga je nekoliko puta bio zatvoren za civilni saobraćaj", saopštile su finske oružane snage, dodajući da su zaključno sa nedjeljom na finskoj teritoriji pronađena tri ukrajinska drona, a potraga za četvrtim traje od ranog jutra.
U nedavnim napadima, jedan dron koji je letio iz ruskog zračnog prostora udario je u elektranu u Estoniji, dok se drugi srušio u Latviji. Vlasti tamo također vjeruju da se radilo o zalutalom ukrajinskom dronu.
Ukrajina se izvinjava, stručnjaci su skeptični
Ukrajina se zvanično izvinila baltičkim državama i Finskoj zbog dronova koji su završili na njihovim teritorijama, a ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha tvrdio je da Rusija zapravo namjerno usmjerava ove dronove. Finski stručnjaci koje je intervjuisao televizijski kanal MTV News skeptični su po tom pitanju.
Mikko Hyppönen, direktor istraživanja u Sensofusionu, kompaniji koja razvija tehnologiju protivmjera za dronove, rekao je da je dronove koji su pali na finsko tlo bilo teško kontrolisati i preusmjeriti. Hyppönen kaže da je teoretski moguće namjerno preusmjeriti dron u zračni prostor druge zemlje, ali ne vjeruje da je Rusija to uspjela izvesti u praksi.
Finski premijer Petteri Orpo pokušao je smiriti javnost, ali je i priznao da ne postoji potpuno efikasna odbrana od dronova: "Rat se približio našim granicama. Spremni smo i niko se ne bi trebao bojati ili brinuti. Ali moram iskreno reći da nijedna zemlja ne može zaustaviti sve dronove. Tehnologija dronova se razvija nevjerovatnom brzinom."
Građani ne dobijaju upozorenja o dronovima
Finski mediji ističu da je, prema trenutnim informacijama, stopa uspjeha Finske oko 33 posto. Od tri potvrđena drona, samo je jedan detektovao finski ratni zrakoplov. Druga dva su pronađena nakon prijava građana ili graničnih službi. S dozom ironije, MTV News piše da građani dobijaju upozorenja na svoje mobilne telefone o divljim životinjama na cestama, ali ne i o dronovima koji padaju u Finskoj.
Finska javna televizija je, međutim, izvijestila da je Finski zaljev pun brodova iz ruske tajne flote. Najmanje pedeset tankera i drugih teretnih brodova nalazilo se na neslužbenim sidrištima ispred Primorska i Ust-Luge, čekajući utovar. U normalnim okolnostima ih nikada nema više od deset, ali napadi na spomenute luke i oštećenje terminala uzrokovali su zastoj.
Brodovi u sjeni i rizik ekološke katastrofe
Većina ovih tankera nalazi se na listi sankcija. Drugim riječima, to su takozvani brodovi u sjeni. U vlasništvu su kompanija s nejasnim vlasničkim strukturama, nisu adekvatno osigurani i zaobilaze međunarodne sankcije na transport ruske nafte. To znači da mogu preuzimati teret samo u ruskim naftnim lukama.
"Situacije poput ove nisu poželjne, jer se povećava rizik od raznih nesreća. Što je više takvih brodova na jednom području, to je veći rizik. A moglo bi se dogoditi da ih se okupi još više", rekao je Magnus Winberg iz Pomorske škole u finskom gradu Turkuu, dodajući da se radi o tankerima dugim 300 metara, kojima nije lako upravljati u uskom prostoru.
U Finskoj i Estoniji, najveći strah su izlijevanje nafte i zagađenje okoliša. Međutim, Ilja Iljin, zamjenik komandanta finske obalne straže u Finskom zaljevu, kaže da je sreća što su ruski tankeri prazni, što znači da samo čekaju da prime svoj teret sirove nafte: "Jedino što trenutno imaju u svojim rezervoarima je ulje za podmazivanje i gorivo."
„Njihovo usidravanje nije problem sve dok ne ometaju ostali saobraćaj ili ne oštećuju infrastrukturu duž morskog dna“, kaže Iljin za finsku javnu televiziju i objašnjava da je nemoguće predvidjeti koliko će dugo trajati trenutna situacija u strateški važnim ruskim lukama.
Rusija žuri da nadoknadi gubitke na tržištu
"Teško je reći koliko će vremena trebati da se sanira šteta. Utovar nafte u ovim lukama, gdje se utovaruje 40 posto ruske nafte za izvoz, vrlo je ograničen ili čak potpuno zaustavljen. A ne treba podcijeniti ni vjerovatnoću novih napada dronovima."
Zbog rata na Bliskom istoku, cijena nafte na svjetskom tržištu je trenutno vrlo visoka, zbog čega Rusija želi što prije obnoviti promet. Ruske vlasti žele nadoknaditi izgubljene dane, a u takvoj situaciji postoji rizik da se koristi oštećena lučka oprema, što bi moglo dovesti do izlijevanja nafte.
