Dok svijet potresaju ratovi i nestabilnost na drugim frontovima, prava tempirana bomba otkucava u Tajvanskom moreuzu. Kina je krenula u intenzivno jačanje svog prisustva u regiji, a posljedice eventualnog sukoba mogle bi se osjetiti u ekonomijama širom svijeta.
Pomorske grdosije, podmornice i zveckanje oružjem
Peking je, čini se, prešao s riječi na djela. Nakon nedavnih pregovora Japana i Filipina o pomorskim granicama, Kina je istočno od Tajvana poslala svoj najveći patrolni brod, spreman za moguće konfrontacije. Dodatnu zabrinutost izazvao je prolazak kineskog nosača aviona Liaoning kroz osjetljive vode između japanskih ostrva Jonaguni i Iriomote.
Vojni analitičari upozoravaju da taj potez nije slučajan. Tajvanski moreuz je relativno plitak za kineske podmornice, pa Kina nastoji osigurati pristup dubljim vodama istočno i južno od ostrva, koje se nalaze u ekskluzivnim ekonomskim zonama Japana i Filipina.
Trumpov zaokret: Da li je Amerika ostavila saveznike na cjedilu?
Dok Kina pojačava pritisak, administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa šalje poruke koje izazivaju zabrinutost među azijskim saveznicima. Washington nastupa znatno opreznije nego ranije, a američki ministar odbrane Pete Hegseth nedavno je postao prvi šef Pentagona u više od deset godina koji u važnom govoru na sigurnosnom forumu u Singapuru nije spomenuo Tajvan.
Dodatnu pažnju izazvala je izjava državnog sekretara Marca Rubija da je isporuka oružja Tajvanu, vrijedna oko 11 milijardi dolara, trenutno predmet revizije.
Strahujući da bi pod politikom „Amerika na prvom mjestu“ mogli ostati bez pune američke podrške, Japan i Filipini ubrzano jačaju međusobnu vojnu saradnju. Japanska premijerka Sanae Takaichi i filipinski predsjednik Ferdinand Marcos Jr. upozorili su da bi njihove zemlje mogle biti direktno uvučene u eventualni sukob. Posebna zabrinutost vlada zbog filipinskog ostrva Luzon, koje pojedini analitičari smatraju potencijalnom metom kineskih raketnih udara u slučaju šireg regionalnog rata.
Preko noći može nestati 500 milijardi dolara
Mogući sukob oko Tajvana predstavljao bi jedan od najvećih ekonomskih šokova modernog doba.
Krah globalne trgovine
Kroz Tajvanski moreuz prolazi približno polovina svjetske flote kontejnerskih brodova, kao i veliki dio međunarodnog teretnog saobraćaja. Rat bi ozbiljno poremetio globalne lance snabdijevanja. Posljedice bi se proširile i na Južno kinesko more, kroz koje prolazi roba vrijedna više biliona dolara godišnje, uključujući ključne isporuke nafte i ukapljenog prirodnog gasa.
Kraj tehnologije kakvu poznajemo
Tajvan proizvodi više od 60 posto svjetskih mikročipova te između 90 i 92 posto najnaprednijih poluprovodnika. Svaki ozbiljniji prekid proizvodnje izazvao bi globalnu nestašicu i rast cijena brojnih proizvoda – od pametnih telefona i računara do električnih vozila i medicinske opreme.
Procjene pojedinih ekonomskih analiza ukazuju da bi samo elektronska industrija mogla pretrpjeti gubitke veće od 500 milijardi dolara, dok bi globalni bruto domaći proizvod mogao značajno pasti, povećavajući rizik od dugotrajne recesije.
Zabrinutost u NATO-u
Mogući rat za Tajvan imao bi ozbiljne posljedice i za Evropu. U slučaju sveobuhvatnih zapadnih sankcija Kini, pojedini analitičari smatraju da bi Peking mogao dodatno produbiti stratešku saradnju s Moskvom. Takav razvoj događaja doveo bi do jačanja kinesko-ruskog partnerstva i dodatnih sigurnosnih izazova za istočno krilo NATO-a.
Zbog toga se situacija u Tajvanskom moreuzu sve češće posmatra kao jedno od ključnih geopolitičkih žarišta čiji bi eventualni sukob imao posljedice daleko izvan granica Azije.
