Dom lordova Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva zakazao je za 11. juni raspravu o aktuelnoj situaciji u Bosni i Hercegovini, a prije održavanja sjednice objavljen je i opsežan izvještaj koji analizira političke, sigurnosne i institucionalne prilike u zemlji.
U dokumentu se posebno naglašavaju, kako se navodi, rastuće secesionističke izjave pojedinih političkih aktera, prisustvo i utjecaj stranih faktora, kao i otvorena pitanja oko dugoročne uloge međunarodne zajednice u implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Autori izvještaja ocjenjuju da Bosna i Hercegovina i više od 30 godina nakon rata ostaje politički i društveno duboko podijeljena, uz stalno prisutne tenzije koje otežavaju funkcionisanje institucija.
Posebno se analizira političko djelovanje Milorada Dodika, za kojeg se navodi da je u prethodnom periodu promovirao politike koje, prema ocjeni zapadnih zvaničnika, idu u smjeru slabljenja državnih institucija i jačanja političkih veza Republike Srpske sa Srbijom. Takvi potezi, kako se navodi, izazvali su zabrinutost u dijelu međunarodne zajednice.
U izvještaju se podsjeća da je Dodik tokom 2025. godine pravosnažno osuđen zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, nakon čega je Narodna skupština Republike Srpske usvojila niz zakonskih rješenja kojima se osporava nadležnost državnih pravosudnih i sigurnosnih institucija na teritoriji tog entiteta.
Iako mu je, prema istim navodima, izrečena zabrana obavljanja javnih funkcija u trajanju od šest godina, dokument ističe da on i dalje zadržava značajan politički utjecaj kroz mrežu političkih saveznika.
Kao njegov politički nasljednik spominje se Siniša Karan, za kojeg se navodi da je nakon preuzimanja funkcije predsjednika Republike Srpske najavio nastavak ranije politike. Izvještaj se osvrće i na izborni proces iz 2025. godine, pri čemu se navode tvrdnje Centralne izborne komisije BiH o nepravilnostima koje su dovele do ponavljanja dijela glasanja.
Dio izvještaja posvećen je i stanju demokratije i ljudskih prava u Bosni i Hercegovini. Pozivajući se na izvještaj specijalne izvjestiteljice Ujedinjenih nacija Mary Lawlor, navodi se da aktivisti za ljudska prava djeluju u politički podijeljenom društvu, u kojem su institucije često podložne političkom utjecaju, dok su korupcija i društvene nejednakosti i dalje izraženi problemi.
Poseban segment odnosi se na utjecaj stranih država. U dokumentu se navodi da Rusija nastavlja pružati političku podršku vlastima Republike Srpske, te se protivi djelovanju Ureda visokog predstavnika (OHR). Citira se i analiza Evropskog vijeća za vanjske odnose, prema kojoj je strateški cilj Moskve održavanje Bosne i Hercegovine u stanju političke blokade i sprječavanje njenog jačanja kao funkcionalne države.
U izvještaju se podsjeća i na rasprave u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija, gdje je većina članica izrazila podršku teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine i njenim evropskim integracijama, uz upozorenja na opasnost od zapaljive političke retorike i historijskih paralela.
Britanska vlada, kako se navodi, ostaje opredijeljena za podršku suverenitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine, uključujući aktivnosti usmjerene na borbu protiv dezinformacija i jačanje otpornosti na cyber prijetnje.
Uoči predstojećih izbora u oktobru, britanske institucije, prema zaključcima izvještaja, s posebnom pažnjom prate porast političkih tenzija, uključujući antidejtonske poruke i narative koji, kako se ocjenjuje, dodatno produbljuju postojeće podjele u zemlji.
