Rad Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u posljednjih šest mjeseci obilježen je čestim prekidima i nedostatkom kvoruma, što je dovelo do toga da je od 17 zakazanih sjednica održano tek nekoliko.
Prema dostupnim informacijama, sjednice su više puta prekidane zbog nedolaska delegata, pri čemu su ključne političke grupacije međusobno optuživane za blokade. Posebno se ističe da su SNSD-ovi delegati, uz povremenu podršku HDZ-a BiH, često uskraćivali kvorum, dok su sporovi oko dnevnog reda dodatno otežavali rad.
Upravljanje Domom naroda, kojim trenutno predsjedava Kemal Ademović, dodatno je pod pritiskom zbog čestih prekida sjednica i nemogućnosti postizanja dogovora između klubova naroda.
Pravni stručnjaci i predstavnici pravosuđa upozoravaju da se pitanje neodržavanja sjednica teško može direktno tretirati kao krivično djelo bez konkretnih istraga i dokaza o zloupotrebi položaja. Tužilac Tužilaštva BiH Džermin Pašić ranije je naveo da bi eventualni nesavjesni rad funkcionera mogao biti predmet istražnih radnji, ali i naglasio ograničenja u nadležnostima pravosuđa kada je riječ o zakonodavnoj vlasti.
S druge strane, pojedini pravni eksperti smatraju da postoje osnove za dublje provjere rada delegata, posebno u slučajevima kada se blokade ponavljaju i utiču na funkcionisanje državnih institucija.
Advokat Ifet Feraget upozorava da dugotrajne blokade i izostanci sa sjednica otvaraju prostor za eventualne istrage o zloupotrebi službenog položaja, naglašavajući da građani snose posljedice političkih zastoja.
Političke tenzije dodatno se pojačavaju oko tumačenja Poslovnika i mehanizama zaštite vitalnog nacionalnog interesa, koji se, prema kritikama dijela opozicije, koriste i u situacijama koje nemaju direktnu vezu s tim principom.
Naredna sjednica Doma naroda zakazana je za početak naredne sedmice, a ostaje da se vidi hoće li biti osiguran kvorum i da li će rad ovog zakonodavnog tijela biti odblokiran, barem privremeno.
