Slijedeće sedmice se parlamentarci na svim nivoima vlasti vraćaju u klupe, pa ostaje da se vidi da li će to donijeti neku promjenu u političkom životu u izbornoj godini u BiH.
Jedna od značajnijih vijesti u političkoj areni Bosne i Hercegovine je odluka Save Minića da vrati mandat premijera v.d. predsjednici RS Ani Trišić Babić prije nego Ustavni sud BiH donese odluku o ustavnosti njegovog imenovanja. Kao podsjetnik, Savo Minic je izabran za premijera RS a da nikad nije bilo precizirano na osnovu čije odluke jer je u tome trenutku Milorad Dodik, već imao pravosnažnu presudu kojom mu je oduzet mandat predsejdnika RS. O ovoj, ali i drugim interesantnim temama smo razgovarali sa Dženanom Đonlagićem:
Mislim da vraćanjem neustavnog mandata, Minić sada pokušava da se vrati u ustavni okvir. Taj potez ima institucionalnu i političku dimenziju. Sa političkog aspekta, to je jedno taktiziranje uoči odluke Ustavnog suda čime su dakle, vrlo svjesno priznali da su radili neustavno jer u trenutku kad je Dodik dodijelio taj mandat Miniću, on u tom trenutku nije imao funkciju predsjednika RS’ podsjeća Đonlagić i dodaje:
To nas dovodi do instuticonalne dimenzije a ona kaže da su se oni potpuno povinovali institucijama Bosne i Hercegovine, prije svega Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH. Mislim da se sada vidi koliko je bio važan i dobar potez kada smo za vrijeme prošlog mandata iz CIK-a izbacili SNSD i HDZ. Tada su mnogi galamili, ali je sada jasno pokazano koliko je važna ova institucija u cijelom procesu. Treba naravno reći da su Dodik i oni priredili jedno strašno samoponižavanje, najprije entitetske Skupštine a onda i institucije same Vlade. Međutim, najava da će se u nedelju opet održati sjednica Skupštine gdje će se ponovo birati mandatar govori dvije stvari: da se još uvijek kreću u okviru neustavnosti, te da nisu sigurni kakav će biti ishod ponovljenih izbora zakazanih za 08. februar. Svi znamo da je Blanuša, kao kandidiat opozicije, jako blizu Karanu i ukoliko bi on pobijedio priča bi se potpuno promjenila. SNSD ne bi više imao polugu mandatara za izglasavanje nove Vlade RS napominje Đonlagić.
Komentarišući rad Vijeća ministara, Đonlagić kaže da nema supstance unutar koalicije i da su evidentno došli do svog kraja:
Mi svjedočimo jednoj paradoksalnoj situaciji. Oni ne mogu ni unutar sebe da se srede, jer unutar njihvoog tima ne mogu da imenuju nedostajućeg ministra. Mi, dakle mjesecima nemamo ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine u čemu najveću odgovornost ima predsjedavajuća Krišto jer je ona zvanični predlagač, odnosno ona imenuje ministra koji potom ide na potvrdu u Parlamentarnu skupštinu. Ali sve ovo što gledamo, svo ovo vrijeme su posljedice odluke Denisa Bečirovića da sa Željkom Cvijanović preglasa Željku Komšića i da tada početkom 2023 imenuju Borjanu Krišto za predsjedavajuću Vijeća ministara. Sve nakon toga je posljedica te odluke, podsjeća Đonlagić.
Delegat u Domu naroda parlementa BiH Dženan Đonlagić se potom posebno osvrnuo i na vrlo aktivnu i energičnu akciju predstavnika američke administracije i firme zainteresovane da gradi Južnu interkonekciju:
Vrlo je važno što je ova tema u žiži javnosti jer je ovo vrlo, vrlo važan projekt za Bosnu i Hercegovinu. To je strateški važan projekt za našu zemlju, ali treba napomenuti da to nije domaći uspjeh. Da je to ostalo do ‘Trojke’ i HDZ-a, mi to nikad ne bi napravili niti bi ikad završili projekt jer oni nisu znali napraviti dogovor. Mislim da je vrlo važno što je Amerika stala iza ovog projekta jer je to i ekonomski i sigurnosni i energetski projekat. Tamo gdje Amerikanci dovedu kapital, oni će ga čuvati i to nam povećava stepen sigurnosti. Sa aspekta energetike je također izuzetno važno jer je poznato da od 2028 dotok ruskog plina više neće ići prema EU. To bi nas za dvije tri godine uvelo u ozbiljan problem oko izvora plina. Tteba podsjetiti ida je u ranijim komunikacijama ovaj projekt SAD označila kao projekt njihove nacionalne sigurnosti pa bi sad bilo vrlo dobro da vlasti u FBiH što prije urade svoj dio posla i da se stvore zakonske pretpostavke da se promjeni zakon kako bi se mogla dati koncesija američkom investitoru. Kao što rekoh, vrlo mi je drago da su Amerikanci u ovom projektu, a prema nekim informacijama u razgovoru sa predstavnicima vlasti već je prezntiran hodogram koraka koje naše vlasti moraju poduezti uz napomenu da sve treba biti gotovo do avgusta ove godine napominje Đonlagić.
