Izrael je započeo rat protiv Gaze uz široku međunarodnu i zapadnu podršku, ali dvije godine nakon početka rata našao se izoliran, pa čak i izopćen.
Izrael je uspio iskoristiti iznenadni napad Hamasa na izraelske vojne baze i gradove u Pojasu Gaze u svoju korist.
Društveni konsenzus i pad međunarodne podrške
U ranim danima rata, poznate zgrade širom svijeta bile su osvijetljene bojama izraelske zastave, kao znakom međunarodne solidarnosti s Izraelom, koji se smatrao najgorim napadom u njegovoj historiji. Na početku rata, mnoge zemlje širom svijeta smatrale su rat opravdanim, ali kako je rat napredovao, međunarodna podrška Izraelu je opadala, a rat više nije smatran činom samoodbrane.
Izrael je potkopao ovo saosjećanje nakon scena bombardovanja i razaranja koje su dovele do ubistva desetina hiljada Palestinaca, od kojih su većina bili djeca i žene, te ranjavanja i raseljavanja stotina hiljada civila.
Platforme društvenih medija bile su prepune desetina hiljada video snimaka djece i žena koji su ubijeni dok su moderni borbeni avioni bombardovali stambena područja hiljadama tona bombi. Videozapisi su se brzo proširili na milijarde pametnih telefona širom svijeta, prikazujući glad, pa čak i smrt od gladi.
Izrael je pokušao izbjeći optužbe tvrdeći da upozorava Palestince prije bombardiranja i žestoko je negirao postojanje gladi u Gazi, uprkos međunarodnim i izvještajima UN-a koji potvrđuju njeno postojanje.
Uloga izraelskih vojnika i opozicije
Desetine video snimaka koje su objavili izraelski vojnici iz Pojasa Gaze, zajedno s medijskim izvještajima, doprinijeli su međunarodnoj promjeni. Vojnici na video snimcima, koji su široko kružili svijetom, motivom rata nisu smatrali samo osvetu, već i uništenje svih ljudi i imovine u Gazi.
Objavljivali su video snimke uništavanja čitavih naselja u znak sjećanja na vojnika poginulog u akciji, a ponekad čak i u prilikama poput rođendana kćerke vojnika.
Svijet više nije mogao stajati po strani i izašao je na ulice u glavnim gradovima širom svijeta zahtijevajući prekid rata.
Kristalizaciji globalnog stava protiv rata doprinijele su i izjave izraelskih opozicionih lidera, koji su rekli da je cilj produžavanja rata osiguranje opstanka desničarske vlade u Izraelu, na čelu s Benjaminom Netanyahuom. Hiljade saopštenja izraelskih opozicionih zvaničnika izdati su mjesecima nakon što je rat počeo, pozivajući na kraj.
Pored video snimaka vojnika i izjava opozicije, izjave izraelskih zvaničnika, uključujući krajnje desničarskog ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i krajnje desničarskog ministra finansija Bezalela Smotricha, pozivale su na okupaciju Pojasa Gaze, uspostavljanje naselja na njegovoj teritoriji i deportaciju njegovih stanovnika nakon uništenja gradova.
Izjave poput "Nema nevinih u Gazi", "Hajde da ih napadnemo nuklearnim oružjem", "Hajde da ih sve uništimo" i "Čak će i djeca biti naoružana kad odrastu" dovele su do promjene međunarodnog stava, počevši od narodnog, a zatim i zvaničnog, protiv Izraela.
Ove izjave su podstakle brzo širenje međunarodnog mišljenja, jer je svijet shvatio da cilj rata više nije osveta protiv onih odgovornih za napad 7. oktobra, već osveta protiv Palestinaca u Pojasu Gaze općenito.
Velike demonstracije koje su predvodile porodice izraelskih talaca, posebno u subotu navečer, zahtijevajući prekid rata, doprinijele su rastućem međunarodnom protivljenju njegovom nastavku.
Medijski vakuum i prikrivanje stvarnosti
Događaji koji su se odvijali u Pojasu Gaze uglavnom su bili skriveni od izraelskih očiju. Mediji su se zadovoljili emitiranjem slika bombardiranja ratnih aviona i rušenja zgrada uslijed eksploziva. Izraelske televizijske stanice nisu prikazivale scene ubijanja djece, žena i starijih osoba u Gazi.
Demonstracije na pet kontinenata
Milioni ljudi izašli su na ulice u masovnim demonstracijama protiv rata na pet kontinenata. Od prestižnih univerziteta Sjedinjenih Američkih Država do ulica Pariza, Londona, Rima, Barcelone, Južne Amerike, Afrike, Azije, pa čak i Australije, milioni su izašli na ulice zahtijevajući kraj rata.
Suočen sa video snimcima koji kruže društvenim mrežama, Izrael nije uspio u svojoj verbalnoj odbrani onoga što se dešava.
Šta kaže izraelska javnost? Anketa javnog mnijenja koju je proveo Izraelski institut za demokratiju na Univerzitetu u Tel Avivu pokazala je da većina javnosti vjeruje da je položaj Izraela na međunarodnoj sceni danas gori nego što je bio prije 7. oktobra 2023. godine.
73% učesnika ankete reklo je da je međunarodni položaj Izraela gori nego što je bio prije rata. Shodno tome, većina izraelske javnosti vjeruje da je došlo vrijeme za okončanje rata u Gazi (66% ukupnog uzorka).
Bojkot u različitim oblicima
Izraelske novine Haaretz su navele: "Izrael postepeno gubi svoj legitimitet širom svijeta, jer se stavlja među grupu drugih izopćenih država. Čak i njegovim najstarijim i najodanijim prijateljima je sve teže da se s njim povežu."
Dodale su: „Bojkot ima mnogo aspekata. Uključuje sankcije prema doseljenicima, zabrane ulaska od strane visokih ministara, proteste na sportskim događajima i indirektno protjerivanje učesnika; embargo na oružje; proteste lučkih radnika koji odbijaju utovariti izraelske brodove; velike lance supermarketa koji odbijaju kupovati poljoprivredne proizvode od Izraela; i povlačenje investicijskih fondova iz izraelskih kompanija, pa čak i iz američkih kompanija koje podržavaju izraelske akcije u Gazi.“
„Bojkot je započeo u svijetu kulture, prvenstveno pogađajući pozorišne umjetnike“, nastavila je. „Ali odatle se razvio: saradnje, finansiranje, pa čak i učešće na konferencijama počeli su nestajati, u svjetlu rastućeg globalnog pritiska. Čak je i oblast koja je nekada bila zavist cijelog svijeta – tehnološki startupi – počela osjećati pritisak posljednjih mjeseci. Mnoge kompanije su počele razmatrati preseljenje svog poslovanja u drugu zemlju, ili to učiniti, i/ili ukloniti izraelske simbole ili ih barem ne prikazivati.“
Također je napomenuto da se generalno Izraelci suočavaju sa sve većim neprijateljstvom kada putuju u inostranstvo.
„Izraelci mogu vikati 'antisemitizam' dok ne pocrvene, poričući da su ovi bojkoti usmjereni protiv vladinih politika, a ne protiv Jevreja“, napisao je Haaretz. „Svijet počinje jasno stavljati do znanja Izraelu da postoji cijena koju treba platiti za nastavak rata u Gazi. To je njegov način da kaže da njegovi postupci više nisu prihvatljivi. Ako Izrael nastavi svojim sadašnjim putem, uskoro bismo se mogli probuditi i shvatiti da ne može nastaviti u ovoj izolaciji.“
Kolaps političkog i strateškog položaja
Ben-Dror Yemini je u izraelskim novinama Yedioth Ahronoth napisao: "Vrijedi sagledati protekle dvije godine iz sveobuhvatne perspektive. Posljednjih sedmica Izrael se gotovo potpuno urušio. Ne vojno, već politički i strateški. Hamas je uspio dovući Izrael do kolapsa."
Dodao je: „Ekonomski bojkot je počeo utjecati na uvoz i izvoz. Izraelska pretpostavka da će 'vojni pritisak dovesti do ustupaka' nije se pokazala tačnom u protekle dvije godine. Naprotiv, međunarodni pritisak, potaknut vojnom akcijom, prijetio je da će Izrael gurnuti od kolapsa do potpunog kolapsa.“
Nastavio je: „Sporazum je postignut u kritičnom trenutku... Izraelska deklaracija o prekidu vatre, čak i ako se nastavi samo u odbrambene svrhe, zapravo je spas od kolapsa.“
Smatrao je da „U svakom slučaju, problem leži u akumulaciji štete. Izrael je dobio bitku, ali je izgubio rat. Sva važna strateška dostignuća protiv Irana i Hezbolaha počinju blijedjeti zbog sve veće štete nanesene međunarodnom ugledu Izraela. Sve veće odbijanje lučkih radnika da utovaruju robu namijenjenu Izraelu gotovo je dovelo do neviđene ekonomske krize. Još jedan korak ka kolapsu. Zaista, vitalna vojna oprema nije stigla do Izraela.“
Dodao je, misleći na Trumpov plan: "Sporazum, ako se učvrsti, neće preko noći eliminirati neprijateljstvo prema Izraelu. Ali će ga obuzdati. Sada će započeti težak zadatak obnove diplomatskog položaja Izraela. Sumnjivo je da će ova vlada biti u stanju preuzeti ovaj zadatak. To će biti dugoročan zadatak."
