Džambić ostao najbogatiji u BiH, regionalna lista donijela dva nova imena bh. biznisa
Lista 100 najbogatijih poslovnih ljudi u regionu i ove godine jasno pokazuje da se bogatstvo na Balkanu i dalje koncentrira u rukama malog broja ljudi, ali i da regionalni biznis, uprkos krizi i globalnim nestabilnostima, ne samo da opstaje nego – raste. Ukupno bogatstvo sto najimućnijih poslovnih ljudi u regionu uvećano je za oko dvije milijarde eura u odnosu na prošlu godinu.
Na ovogodišnjoj listi nalazi se 14 biznismena iz Bosne i Hercegovine, a ukupna vrijednost njihove imovine iznosi 7,24 milijarde eura, što čini 9,2 posto ukupne vrijednosti bogatstva u regionu. Iako Bosna i Hercegovina ima znatno manji udio u ukupnom regionalnom BDP-u u odnosu na Srbiju i Hrvatsku, njeni najbogatiji privrednici zadržali su stabilne pozicije, uz dva nova imena koja su se prvi put probila među sto najbogatijih.
Na samom vrhu bh. liste ponovo se nalazi Senad Džambić, vlasnik Bingo grupe, čije se bogatstvo procjenjuje na više od 1,046 milijardi eura. Džambić je zauzeo 21. mjesto na regionalnoj listi i ostao daleko ispred ostalih bh. biznismena, potvrđujući dugogodišnji status najbogatijeg čovjeka u Bosni i Hercegovini. Iza njega slijede Svjetlan Stanić (Stanić Beverages BiH) i Petar Ćorluka (Violeta), koji su rangirani na 35. i 36. mjestu.
Posebnu pažnju ove godine privlače nova imena iz BiH – Milenko Bašić (Lager), koji je zauzeo 72. mjesto, te Gordan Pavlović (Pavgord), koji se našao na 93. poziciji. Njihov ulazak na listu potvrđuje da se i u BiH, iako sporije nego u susjednim zemljama, formira nova generacija kapitalno snažnih kompanija, uglavnom vezanih za tradicionalne industrije.
U strukturi regionalnog bogatstva dominiraju biznismeni iz Srbije i Hrvatske. Srbija ima čak 48 predstavnika na listi, dok je Hrvatska dala 39. Nakon dvogodišnje dominacije hrvatskih biznismena, vrh liste ponovo su preuzeli predstavnici Srbije – Miroslav Mišković, vlasnik Delta Holdinga, te porodica Kostić, vlasnici MK grupe. U prvih deset najbogatijih nalazi se četiri biznismena iz Srbije i šest iz Hrvatske, pri čemu hrvatska šestorka ima ukupno bogatstvo veće od srbijanske četvorke.
Kada se bogatstvo posmatra u odnosu na kumulativni BDP regiona, srbijanski biznismeni nose 38 posto, hrvatski 39 posto, bh. 12 posto, dok Sjeverna Makedonija i Crna Gora zajedno čine tek 11 posto. Ovi podaci jasno ukazuju na ključnu ulogu veličine i dostupnosti tržišta u stvaranju velikog kapitala, kao i na stratešku prednost koju hrvatski privrednici imaju zahvaljujući pristupu tržištu Evropske unije.
Zajednička karakteristika gotovo svih kompanija na listi jeste oslanjanje na tradicionalne biznise. Trgovina i distribucija, poljoprivreda, građevinarstvo i nekretnine, kao i igre na sreću, i dalje su sektori koji generiraju najveće bogatstvo. Tehnološke kompanije, koje su prethodnih godina bilježile snažan rast, sada su u blagom padu, što je suprotno trendovima na razvijenim tržištima poput SAD-a, gdje tehnološki sektor i dalje prednjači.
Metodologija izrade liste zasnovana je na detaljnoj finansijskoj analizi, koja uključuje promet, EBITDA-u, neto profit, keš-konverziju, poređenja sličnih kompanija u istoj industriji, kao i akumulirani nereinvestirani profit iz zvaničnih finansijskih izvještaja za 2024. godinu. U obzir su uzete i tržišne transakcije u regionu i svijetu, a korišteni su međunarodno priznati multiplikatori za vrednovanje kompanija.
Zanimljivo je da je prag ulaska na listu znatno porastao – imovina biznismena rangiranog na 50. mjestu iznosi gotovo 617 miliona eura, dok je stoti na listi „težak“ 265 miliona eura, što je značajan skok u odnosu na prethodnu godinu.
Sve to pokazuje da, iako se region suočava s ekonomskim izazovima, velike kompanije ostaju otporne na krize. One ne bilježe spektakularan rast, ali stabilno povećavaju vrijednost, potvrđujući da je kapital na Balkanu i dalje koncentrisan u tradicionalnim sektorima i u rukama onih koji imaju pristup velikim tržištima i snažnu infrastrukturu.
