Evropska centralna banka objavila je neobičnu studiju koja podsjeća javnost na ulogu novčanica u periodima kada društva prolaze kroz neizvjesnost.
Analitičari Francesca Faella i Alejandro Zamora-Perez u istraživanju pod nazivom „Ostanite mirni i čuvajte gotovinu“ analizirali su nekoliko nedavnih evropskih kriza i zaključili da se u svim tim situacijama ljudi iznova vraćaju fizičkom novcu.
Tokom pandemije koronavirusa, građani su povlačili gotovinu iako su trgovine i dalje prihvatale kartice. Strah i produžena zdravstvena neizvjesnost stvorili su potrebu da se novac čuva kod kuće, u „sigurnoj zoni“ van banaka. Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je novi val povlačenja novčanica, naročito u državama najbližim ratnoj zoni. Samo u baltičkim zemljama i Finskoj u prvim sedmicama rata podignuto je više od 200 miliona eura, i to u društvima koja inače gotovo u potpunosti funkcionišu bezgotovinski.
Iberijsko poluostrvo pružilo je drugačiji primjer – nestanak struje pokazao je da se bez gotovine trgovina uopće ne može odvijati. Građani su i u regijama gdje digitalni sistemi nisu otkazali pojačano podizali novac, što je, prema autorima studije, dokaz da sama svijest o mogućem kolapsu elektronskog plaćanja podstiče traženje sigurnog oslonca u novčanicama. Grčka dužnička kriza, pak, ilustrovala je kako povremeni talasi političke i finansijske nestabilnosti godinama mogu održavati potražnju za gotovinom na visokom nivou.
Prema ocjeni ECB-a, gotovina ostaje pouzdana jer ne zavisi od električne mreže, interneta ili posrednika. Nudi stabilnu vrijednost, trenutni pristup i privatnost, a sama činjenica da je opipljiva daje osjećaj sigurnosti i kontrole. Upravo zbog toga mnoge vlade danas otvoreno savjetuju građanima da kod kuće imaju određenu zalihu novca. U Nizozemskoj, Austriji i Finskoj preporučuje se iznos dovoljan za osnovne troškove u trajanju od tri dana, najčešće između 70 i 100 eura po članu domaćinstva.
ECB naglašava da banke i vlasti moraju osigurati dovoljne rezerve i planove za nepredvidive skokove potražnje. Gotovina, kako zaključuju autori, nije tek sredstvo plaćanja, nego i stub povjerenja i stabilnosti cijelog sistema – posebno onda kada sve ostalo počne da se ljulja.
