Berlinska transportna kompanija BVG planira uvođenje električnih zglobnih autobusa dugih 25 metara, koji bi mogli prevoziti do 200 putnika. Ovi “megaautobusi” dio su programa električne mobilnosti “E-Bus 2025” i trebali bi se koristiti na linijama s najvećim brojem putnika.
Kršćansko-demokratska unija (CDU) snažno podržava ovaj projekt, smatrajući da je riječ o brzom i fleksibilnom rješenju, posebno u dijelovima grada gdje je širenje tramvajske mreže zaustavljeno. Kritičari, međutim, tvrde da megaautobusi ne mogu zamijeniti tramvaje i optužuju gradski senat za ideološku blokadu tramvajskih projekata.
Prednosti megaautobusa su brzina uvođenja, jednostavna integracija u postojeći javni prijevoz, povećanje kapaciteta bez izgradnje tramvajskih pruga i ekološka prihvatljivost zbog električnog pogona. S druge strane, nedostaci uključuju manji kapacitet u odnosu na tramvaje, izloženost saobraćajnim zastojevima, kraći životni vijek i moguću političku poruku koja ugrožava dugoročne planove širenja tramvajske mreže.
Iskustvo Hamburga pokazuje i praktične izazove. Tamošnji dvozglobni autobusi, uvedeni početkom 2000-ih, suočavali su se s tehničkim kvarovima, problemima na snijegu i ledu, te poteškoćama pri vožnji uskim ulicama. Nakon nekoliko godina korištenja, pokazalo se da imaju više nedostataka nego koristi, što je dovelo do ponovnog fokusa na tramvajski prijevoz.
U Berlinu će odluka o nabavci megaautobusa, koja bi mogla početi sljedeće godine, zavisiti od političkog odobrenja i prilagodbi u saobraćaju, dok debate o budućnosti javnog prijevoza i dalje traju.
