Nakon 14 godina gradnje, Etiopija ove sedmice službeno otvara Grand Ethiopian Renaissance Dam (GERD), najveću branu na afričkom kontinentu. Projekat, koji je od samog početka izazivao političke i diplomatske tenzije, trebao bi udvostručiti etiopski energetski kapacitet, ali i promijeniti krhku ravnotežu u regiji Nila.
Sa 1800 metara širine i 175 metara visine, GERD ima rezervoar sposoban da zadrži 74 milijarde kubnih metara vode – površinu veću od Londona. Brana već od 2022. proizvodi električnu energiju, a vlasti u Adis Abebi naglašavaju da će ona donijeti struju za milione građana koji danas nemaju pouzdan pristup energiji.
Spor oko toka rijeke
Za Etiopiju, hidroenergija je put ka modernizaciji i regionalnoj ekonomskoj saradnji. Za Egipat i Sudan – to je potencijalna prijetnja. Kairo gotovo 90 posto svojih potreba za vodom pokriva iz Nila, dok je Sudan u direktnoj zavisnosti od stabilnog protoka Plavog Nila, i to ne samo zbog poljoprivrede, već i pitke vode za milione građana.
„Sudan se suočava s vrlo stvarnim rizicima jer se nalazi neposredno nizvodno od brane. Svakodnevna koordinacija je glavno pitanje, a sigurnost same brane primarno“, upozorava Kevin Wheeler, istraživač s Univerziteta u Oxfordu.
Egipat, pak, strahuje od presedana – da bi uzvodne zemlje u budućnosti mogle jednostrano kontrolisati vodne resurse. Zbog toga Kairo i Kartum godinama traže pravno obavezujući sporazum kojim bi se osigurala koordinacija, protok vode i mehanizam za rješavanje sporova. Dosadašnji pregovori završavali su bez dogovora.
Abiy smiruje tenzije
Etiopski premijer Abiy Ahmed poručuje da brana „nije prijetnja“ te da je cilj zajednički razvoj. „Etiopija ostaje predana osiguravanju da naš rast ne dolazi na štetu naše egipatske i sudanske braće i sestara. Vjerujemo u zajedničku energiju i zajedničku vodu“, rekao je Abiy u parlamentu.
Prema njegovim riječima, GERD će pomoći i u sprječavanju katastrofalnih poplava u istočnom Sudanu te omogućiti Etiopiji da postane energetski izvoznik – uz već potpisane ugovore s Kenijom, Sudanom i Džibutijem.
Politički simbol i klimatski izazovi
Za Etiopiju, brana je više od energetskog projekta – ona je simbol nacionalnog ponosa i dokaz samostalnog razvoja. „To je prestižni projekat koji nosi snažnu simboliku izgradnje nacije“, ističe Tobias Zumbrägel, istraživač s Univerziteta u Heidelbergu.
Ipak, klimatske promjene, suše i promjenjivi režimi padavina mogli bi otežati stabilnu proizvodnju električne energije u narednim decenijama. Naučnici ističu da bi koordinisano upravljanje GERD-om i Asuanskom branom u Egiptu moglo donijeti dugoročne koristi svima, ublažavajući posljedice suša i poplava.
Za sada, međutim, najveća prepreka ostaje politička: hoće li Etiopija pristati na ograničenja buduće upotrebe vode ili će nastaviti insistirati na suverenom pravu nad Plavim Nilom. Dok Addis Abeba slavi svoj najveći infrastrukturni projekt, Kairo i Kartum i dalje traže garancije da će rijeka, izvor života regije, teći jednako za sve.
