Iako se prošlosedmična zvanična objava Evropske komisije o uvođenju EU Inc., novog oblika trgovačkog društva koji će jednako funkcionisati u svim zemljama članicama, fokusirala na mogućnost brzog osnivanja firmi u roku od 48 sati, za manje od 100 eura i bez minimalnih kapitalnih zahtjeva, jedna bitna odredba tog „evropskog d.o.o.“ modela ostala je u sjeni. Naime, kako stoji u najavi EK-a, među prednostima ovakvog novog modela poslovanja ističe se mogućnost brze likvidacije, odnosno pomaganje osnivačima da brže i jeftinije ponovo pokrenu poslovanje.
EU Inc. firme će tako u slučaju nesolventnosti, tj. nemogućnosti izvršavanja finansijskih obaveza imati pristup pojednostavljenim i potpuno digitalnim postupcima likvidacije. To znači da će osnivači moći isprobavati inovativne ideje i po potrebi lakše kretati ispočetka te realizovati neki novi projekat, bogatiji za jedno iskustvo.
Ideja je, dakle, da u slučaju propadanja inovativne ideje, osnivačima budu olakšani dugi i komplikovani procesi zatvaranja firmi i birokratije.
‘Fail fast’
Koncept je to koji u Sjedinjenim Američkim Državama postoji već decenijama, a naziva se „brzi neuspjeh“ (engl. fail fast), ponekad i „jeftini neuspjeh“ (engl. cheap fail). Pojednostavljeno rečeno, metodom pokušaja i grešaka osnivači mogu znatno brže testirati održivost svojih proizvoda ili usluga te na osnovu tih iskustava izvući pouke i brže krenuti dalje ako početna ideja ne funkcioniše. Takav pristup poslovanju postao je standard u tehnološkoj industriji, posebno među startupovima u Silicijumskoj dolini.
No, u kontekstu Evropske unije i 27 različitih tržišta na kojima se na neuspjeh još uvijek ne gleda toliko blagonaklono kao preko Atlantika, glavna ideja EU Inc-a jeste da se toj stigmi neuspjeha konačno stane na kraj, ali i da se ubrzaju administrativni procesi koji nekad nakon zatvaranja firme znaju trajati i godinama.
Naravno, ovakvo „slabljenje“ regulacije neminovno može otvoriti i prostor za manipulacije, poput namjernog gašenja firmi kako bi se izbjeglo plaćanje dugova dobavljačima ili zaposlenima, što bi moglo izazvati probleme. No, s obzirom na to da je konkretan zakonski prijedlog još u pripremi, još će se raspravljati o rješenjima kako da se takve potencijalne manipulacije spriječe.
Prve evropske firme već 2027.?
Prvi korak u stvaranju pravnog okvira za podršku firmama u EU već je učinjen na januarskoj plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta u Strasbourgu, gdje su poslanici usvojili izvještaj o EU Inc.-u, koji se još naziva 28. režim.
Sada, nakon zvaničnog prijedloga Komisije, slijede daljnje rasprave u Parlamentu i Vijeću, a očekuje se da će prijedlog zakona biti na stolu do kraja marta 2026. godine, možda već nakon ovosedmične plenarne sjednice Evropskog parlamenta u Briselu.
Takođe, prema nekim procjenama, prvi bi preduzetnici svoje EU Inc. firme mogli registrovati (i po potrebi ekspresno ugasiti) već tokom 2027. godine.
Da je hitno potreban novi pristup kako bi evropske firme lakše poslovale u svim državama članicama EU potvrdila je i predsjednica EK-a Ursula von der Leyen još u januaru na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, predstavljajući po prvi put EU Inc. Tada je izjavila da trenutni sistem djeluje kao „ručna kočnica“ za profit i rast EU.
"Potreban nam je sistem u kojem firme mogu poslovati i prikupljati finansiranje bez problema širom Evrope, jednako lako kao i na jedinstvenim tržištima poput SAD-a ili Kine", poručila je tada von der Leyen, potvrđujući da EU novi model kreira po uzoru na te zemlje.
Osim bržeg otvaranja i zatvaranja firmi, EU Inc. bi trebalo da pomogne osnivačima da zaštite svoje poslovanje od neprijateljskih preuzimanja, pruži im bolje uslove za privlačenje ulaganja, ali i zadržavanje talenata.
Inicijativa je za sada dočekana s velikim odobravanjem poslovne zajednice, posebno unutar tehnološke industrije koja godinama lobira za veća olakšanja poslovanja preduzetnicima. No, pravi test biće usklađivanje tog novog režima s različitim nacionalnim pravnim sistemima.
