Dok Bosna i Hercegovina prolazi kroz sve dublju političku i sigurnosnu krizu izazvanu secesionističkom politikom Milorada Dodika, Evropska unija šalje svog izaslanika za proširenje, Gerta Jana Koopmana, kako bi razgovarao o reformama koje bi trebale unaprijediti put BiH prema EU.
Međutim, postavlja se pitanje opravdanosti i efikasnosti takvih susreta u trenutnim okolnostima, kad je politička situacija u BiH na rubu potpunog sloma.
Od presude Miloradu Dodiku 26. februara, koja je izazvala eskalaciju političkih tenzija, Dodikove akcije protiv ustavno-pravnog poretka BiH ne prestaju. Iako je osuđen za ozbiljna krivična djela, Dodik je nastavio s donošenjem zakona u Narodnoj skupštini RS-a, koji su kasnije poništeni na Ustavnom sudu BiH. Ovi zakoni, usmjereni na blokiranje ključnih državnih institucija poput Suda i Tužilaštva BiH, samo su dodatno pogoršali političku klimu.
Njegove optužbe i laži o prijetnjama iz Federacije, zajedno s pokušajem kreiranja novih secesionističkih prijedloga, stvorili su dodatne političke i sigurnosne prijetnje. U ovakvom kontekstu, teško je zamisliti da BiH može ozbiljno napredovati u reformama ili na putu prema EU.
