Ministri vanjskih poslova iz više od 40 zemalja pozvali su na jedinstveni međunarodni odgovor na eskalaciju napetosti u Hormuškom tjesnacu, naglašavajući važnost diplomatije, pomorske sigurnosti i globalne ekonomske stabilnosti.
Virtualni sastanak, koji je sazvala britanska ministrica Yvette Cooper, okupio je evropske i međunarodne zvaničnike kako bi razgovarali o utjecaju blokade na trgovinu, energetska tržišta i ranjive ekonomije, javlja Anadolu.
Diplomatija prije vojne sile
Italijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani naglasio je potrebu za djelovanjem u okviru Ujedinjenih naroda kako bi se smirila situacija, osigurali morski putevi i stabilizirala opskrba energijom. Također je naglasio važnost humanitarnih mjera, poput koridora za gnojivo, kako bi se spriječila prehrambena kriza, posebno u Africi.
Slovensko Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da se kriza može riješiti samo koordiniranim međunarodnim naporima, napominjući da se održivo rješenje ne može postići vojnim sredstvima, te pozvalo na intenzivniji diplomatski angažman.
Portugalsko Ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je učešće ministra Paula Rangela, naglasivši važnost kolektivne akcije za osiguranje sigurne plovidbe, oslobađanje zatočenih brodova i posada, te uspostavljanje kratkoročnih i dugoročnih mjera za vraćanje regionalne stabilnosti.
Ekonomske posljedice i moguća rješenja
Belgijski ministar vanjskih poslova Maxime Prevot upozorio je da poremećaji već pogađaju domaćinstva i ekonomije, s teškim posljedicama za zemlje u razvoju koje se suočavaju s rastućim cijenama goriva, hrane i gnojiva.
Ministri su razmotrili diplomatske i ekonomske alate za ponovno otvaranje moreuza, uključujući sankcije, te su potvrdili svoju posvećenost slobodi plovidbe u skladu s međunarodnim pravom.
Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys istakao je da je snažnija primjena sankcija protiv Irana i njegovih saveznika ključna za pomorsku sigurnost. Njegov estonski kolega Margus Tsahkna ponovio je posvećenost Estonije ponovnom otvaranju tjesnaca i pohvalio vodstvo Velike Britanije u organizaciji sastanka.
U izjavama na društvenoj mreži X, ministri su upozorili da dugotrajni poremećaji ugrožavaju globalnu ekonomsku i humanitarnu stabilnost i potvrdili nastavak diplomatske koordinacije kako bi se postiglo održivo rješenje.
Pozadina sukoba
Teheran ima efektivnu kontrolu nad Hormuškim moreuzom, ključnim prolazom za snabdijevanje energijom azijskim zemljama koje naziva "prijateljskim".
Regionalne tenzije su porasle nakon što su 28. februara počeli napadi SAD-a i Izraela na Iran, u kojima je poginulo više od 1.340 ljudi, uključujući tadašnjeg vrhovnog vođu Alija Hamneija. Iran je odgovorio napadima dronovima i raketama na Izrael, Jordan, Irak i zemlje Perzijskog zaljeva u kojima su stacionirane američke vojne snage.
