Zemlje Zapadnog Balkana već više od dvije decenije pokušavaju ispuniti uvjete za ulazak u Evropsku uniju, a najdalje su stigle Crna Gora i Albanija. Dok obje zemlje prema ocjenama Brisela napreduju, Srbija, najveća država u regionu, suočava se s ozbiljnim zastojevima u reformskim procesima – što je ponovo otvorilo raspravu treba li EU primiti dvije kandidatkinje, čak i po cijenu mogućih političkih posljedica u Beogradu.
Prema ocjenama stručnjaka i sagovornika Reutersa na koje se poziva Deutsche Welle, odgovor je – da. Uvjereni su da bi brzi prijem Crne Gore i Albanije dodatno pojačao pritisak na Srbiju, koja sve više ostaje na margini procesa, piše Deutche Welle.
Crna Gora 2026., Albanija 2027.: Brisel vidi jasne rokove
Evropska komisija je u svom posljednjem izvještaju procijenila da bi Crna Gora do kraja 2026. mogla završiti sve pregovore, dok bi Albanija mogla biti spremna godinu kasnije. Nasuprot tome, u slučaju Srbije EK je jasno upozorila da su reforme „ozbiljno usporene“.
Njemačka vlada i dalje nastoji držati region na evropskom putu, o čemu svjedoči i nedavni obilazak svih šest zemalja kandidata koji je izvršio šef diplomatije Johan Vadeful.
Njemački političari: Ne smijemo čekati Srbiju
Adis Ahmetović iz SPD-a poručuje da je vrijeme da EU nagradi zemlje koje su uradile svoj dio posla.
„Crna Gora i Albanija su ispunile zadatke. Ako ih ne podržimo, to će uraditi druge sile, poput Rusije i Kine“, upozorava Ahmetović.
Njegovo mišljenje dijeli i Chantal Kopf iz Zelenih, koja kaže da napredak Podgorice i Tirane ne smije biti talac politike srpske vlade.
Strah od reakcije Beograda: Može li Srbija destabilizirati Crnu Goru?
Zbog velikog udjela etničkih Srba u Crnoj Gori (33%), dio analitičara smatra da bi Beograd mogao pokušati izazvati političku nestabilnost ukoliko Podgorica prije Srbije uđe u EU.
Markus Kaiser iz Fondacije Friedrich Naumann ističe: „S obzirom na strukturu stanovništva, Srbiji bi bilo dovoljno da ‘pucne prstima’ da izazove tenzije u Crnoj Gori.“
Takve bojazni dijele i pojedini članovi njemačke vlade.
Ruski utjecaj: Ne strategija, već ciljana destrukcija
Srbija se i dalje smatra najbližim saveznikom Rusije u Evropi i odbija da se priključi evropskim sankcijama. Ipak, politikolog Vedran Džihić smatra da Moskva nema detaljan „plan“ za Balkan – već jednostavno radi na destabilizaciji i usporavanju širenja EU i NATO-a.
Prema Džihiću, Putin koristi dezinformacije i političke saveznike poput Aleksandra Vučića i Milorada Dodika kako bi otežao evropske procese u regionu.
Berlin: Srbija više nije vjerodostojan kandidat
Tina Boriz iz Aspen instituta smatra da Srbija, uz trenutni nivo medijskih sloboda, političke kontrole i manjak podjele vlasti, ne ispunjava osnovne demokratske standarde.
K tome, Beograd i dalje odbija uskladiti svoju spoljnu politiku s EU, što dodatno komplikuje njen put ka članstvu.
Njemačka traži jasan odgovor: hoće li Srbija biti uz EU ili Rusiju?
Ulazak Crne Gore i Albanije – pritisak na Srbiju
Analitičari tvrde da bi brzi ulazak Crne Gore i Albanije mogao imati snažan efekt na samu Srbiju.
„Ako Srbi u Crnoj Gori postanu građani EU, a Srbi u Srbiji ne – to će otvoriti ozbiljna pitanja unutar samog srpskog društva“, tvrdi Kaiser.
Istovremeno, Evropska unija, kako dodaje, treba snažnije podržati demokratske snage i proteste u Srbiji.
EU se sprema za odluku koja bi mogla promijeniti Balkan
Bez obzira na to kako će reagovati Beograd, sve je više političara u EU koji smatraju da proširenje ne smije čekati Srbiju. Crna Gora i Albanija, koje su najdalje odmakle, mogle bi tako postati prve nove članice nakon više od jedne decenije – potez koji bi preoblikovao regionalnu dinamiku i, kako tvrde stručnjaci, izvršio nužan pritisak na Srbiju da konačno odluči kojim putem želi ići.
