EU mora brže donositi odluke, što zahtijeva i ukidanje zahtjeva za jednoglasnost o nekim pitanjima, složili su se zastupnici Evropskog parlamenta i predstavnici Komisije na plenarnoj sjednici Evropskog parlamenta, ali neki zastupnici, uključujući nekoliko hrvatskih, smatraju da se pravo veta mora zadržati.
Osporavani prijedlog
Evropski parlament je u srijedu tijesnom većinom sa 310 glasova za, 277 protiv i 53 suzdržana usvojio izvještaj o "Institucionalnim posljedicama pregovora o proširenju EU", koji, između ostalog, predlaže ukidanje ili zaobilaženje prava veta država članica u nekim slučajevima tokom pristupnih pregovora zemalja kandidata za članstvo u Uniji.
Evropsko vijeće, najviše političko tijelo EU, sastavljeno od čelnika država članica, uglavnom odlučuje jednoglasno, osim u nekim slučajevima, kao što je odluka o imenovanjima visokih zvaničnika.
Vijeće Evropske unije, koje čine ministri država članica i koje zajedno s Evropskim parlamentom donosi zakone, odlučuje kvalificiranom većinom u velikom broju oblasti, osim u nizu „osjetljivih“ pitanja poput vanjske i sigurnosne politike, proširenja i usvajanja sankcija, gdje se odluke donose konsenzusom, odnosno uz jednoglasnu podršku svih država članica.
Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen više je puta upozorila da, s obzirom na promijenjene geopolitičke okolnosti i potrebu za brzim odgovorom na globalne izazove, EU mora razmotriti smanjenje broja pitanja o kojima se odluke donose jednoglasno kako bi bila efikasnija.
Komisija poziva na proširenje glasanja kvalifikovanom većinom
Nakon ovih zahtjeva, komesarka za proširenje Marta Kos podsjetila je u debati s zastupnicima Evropskog parlamenta u Strasbourgu da je von der Leyen izjavila da "moramo preći na kvalificiranu većinu u nekim područjima, na primjer u vanjskoj politici" i da je "vrijeme da se oslobodimo okova jednoglasnosti".
Kos je rekao da je stav Komisije da jednoglasnost "više nema smisla ako Unija želi brzo, efikasno i stoga strateški igrati svoju ulogu, posebno u današnjoj geopolitičkoj situaciji". Komisija će se fokusirati na ono što se već može učiniti u okviru važećih Ugovora među državama članicama i na ona područja gdje se pojavljuje široki konsenzus, najavio je Kos, izražavajući zadovoljstvo što takav stav podržava rezolucija Evropskog parlamenta koju je pripremio francuski zastupnik u Evropskom parlamentu Sandro Gozi iz Liberala.
Rasprava na plenarnoj sjednici Parlamenta, koja je prethodila usvajanju Gozijevog izvještaja, uglavnom se fokusirala na prijedloge da se jednoglasnost zamijeni kvalifikovanom većinom ili zaobiđe veto na najosjetljivije odluke EU.
Kvalifikovana većina u Vijeću EU postiže se kada 55 posto država članica glasa "za", ili 15 od 27, a prijedlog podrže članice koje predstavljaju najmanje 65 posto ukupnog stanovništva EU. U nekim slučajevima potrebna je pojačana većina od 72 posto, ili 20 članica. Vijeće trenutno mora jednoglasno odlučivati o nizu pitanja koja države članice smatraju osjetljivima, kao što je zajednička vanjska i sigurnosna politika, koja uključuje i pregovore o pristupanju kandidata i njihovo pristupanje EU.
Izvještaj usvojen u srijedu predstavlja stav Parlamenta o reformama institucionalnog okvira Unije i putu ka budućem funkcionisanju proširene EU.
Institucionalni okvir Unije zahtijeva modifikaciju kako bi bio pogodan za odgovor na izazove institucionalne i političke prirode, a buduća proširenja su katalizator za ovu promjenu, poruka je Gozijevog izvještaja.
Dio izvještaja istražuje načine, unutar i izvan okvira Ugovora, da se pomogne proširenoj Uniji da brže djeluje u donošenju odluka ukidanjem veta i predlaže ciljane ključne promjene Ugovora.
„Reforma više nije izbor; to je nužnost“, rekao je izvjestitelj Gozi zastupnicima Evropskog parlamenta, podsjećajući ih da svakom proširenju Unije prethodi unutrašnja reforma institucionalnog okvira EU.
"Dajemo Evropi mogućnost djelovanja"
„Naši ciljevi su trostruki. Prije svega, efikasnost – proširenjem glasanja kvalifikovanom većinom na više oblasti kako bismo mogli prevazići paralizu i brže donositi odluke. Moć i resursi – reformom budžeta EU, kao što smo već zajedno odlučili prošlog maja, kako bi Evropa imala sredstva za djelovanje. I demokratija – jačanjem ovlaštenja Evropskog parlamenta“, rekao je Gozi.
„Ali želim biti vrlo jasan po jednoj tački, da pojasnim nekim kolegama. Naš izvještaj predlaže korištenje glasanja kvalifikovanom većinom samo za međufaze procesa proširenja: 150 slučajeva odluka o tehničkim i sektorskim metodama koje ne mogu i dalje zavisiti od veta.“
Ali održavamo jednoglasnost kada je to zaista važno: za odluke o otvaranju pregovora, njihovom zatvaranju i odobravanju pristupanja nove države članice. To su historijske i suverene odluke i moraju ostati jednoglasne. Svi se moramo složiti oko prihvatanja novog člana kluba. Dakle, ne oduzimamo moć državama članicama; Dajemo Evropi mogućnost djelovanja“, naglasio je Gozi.
Zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu protiv ukidanja jednoglasnosti
Ograničavanje oblasti u kojima EU usvaja jednoglasno jedno je od kontroverznih pitanja među članicama EU, a u najvećoj mjeri mu se protive manje članice, bojeći se da će to smanjiti njihov utjecaj na odluke EU.
Među protivnicima takvih promjena je i hrvatska vlada, a i zastupnici HDZ-a u Evropskom parlamentu su se usprotivili ovim dijelovima Gozijevog izvještaja u debati u Evropskom parlamentu.
Željana Zovko je rekla Goziju da nije vrijeme za razgovor o izmjenama ugovora.
"Zemlje koje su odbacile hegemonistički pristup velike braće u savezima iz prošlosti, one koje su izbjegavale rusku hegemoniju u Sovjetskom Savezu ili srpsku dominaciju u bivšoj Jugoslaviji, nikada neće prihvatiti da budu stavljene u neravnopravan položaj u procesu donošenja odluka o daljem proširenju. To je filozofija daljeg proširenja - svi moramo biti ravnopravni. Zemlje koje ulaze u ovu Uniju ulaze pod uslovom da će biti ravnopravne", rekla je ona.
Sunčana Glavak je rekla da "u vrijeme kada se granice u Evropi prekrajaju, kada autokratije dovode u pitanje njene vrijednosti, proširenje je odgovor, a ne rizik, ali može biti uspješno samo ako Unija ostane kredibilna i sposobna za donošenje odluka, uz poštovanje principa jednakosti".
Važna ravnoteža
Moramo sačuvati ono što Evropu čini jedinstvenom, "ravnotežu između velikih i malih članica, novih i starih članica", rekao je Glavak, protiveći se ukidanju prava veta.
Karlo Ressler je podsjetio da se samo mali dio strateških ključnih državnih odluka donosi jednoglasno na evropskom nivou i ustvrdio da su "to naivni argumenti i iluzije da bi preglasavanje drugih, manjih i srednjih država članica donijelo više jedinstva".
"Upravo suprotno. Mislim da je prilično jasno predvidjeti da bi to dovelo do još većeg gubitka povjerenja među državama članicama, a zatim i problema u implementaciji, za sve, cijelu Evropsku uniju", ocijenio je.
Tomislav Sokol je rekao da je ukidanje prava veta država članica pri donošenju odluka u procesu proširenja "apsolutno isključeno".
Izvjestitelj uvjerava hrvatske zastupnike u Evropskom parlamentu
"Primanje novih članica je strateško pitanje o kojem mora postojati konsenzus i nezamislivo je da se o tome odlučuje većinom glasova. Prisilno otvaranje i zatvaranje pregovaračkih poglavlja preglasavanjem protiv volje pojedinih država članica uopće nema smisla. Male zemlje poput Hrvatske neće dozvoliti da budu prisiljene primiti u EU zemlje poput Srbije zbog nečijih viših geopolitičkih interesa, koje ne ispunjavaju minimalne uslove da budu dio evropske porodice", rekao je Sokol.
Zaključujući diskusiju, Gozi je poručio hrvatskim, kao i grčkim i kiparskim predstavnicima koji su izrazili strah od preglasavanja po pitanju približavanja Turske, da "ne izgube jednoglasnost".
„Jer ono što kažemo u izvještaju jeste da za početak pregovora, za procjenu zemlje i za odlučivanje o tome da li neka zemlja treba da postane članica, održavamo jednoglasnost. Želio bih ovo ponovo naglasiti za kiparsku i grčku delegaciju različitih grupa, a i za naše hrvatske prijatelje: ne želite Srbiju u Evropskoj uniji, možete održavati jednoglasnost, ali tokom procesa proširenja ne možemo biti izloženi 150 veta o tehničkim ili sektorskim pitanjima“, rekao je Gozi.
Orban pokreće pregovore o jednoglasnosti
Pitanje ukidanja jednoglasnosti ponovo je došlo u fokus nakon što je Mađarska blokirala otvaranje pregovora s Ukrajinom, koja je od velikog strateškog, političkog i sigurnosnog značaja za EU.
U tom smislu, predsjednik Evropskog vijeća Antonio Costa je na neformalnom samitu u Kopenhagenu početkom ovog mjeseca testirao ideju da za otvaranje pregovaračkih klastera nije potrebna jednoglasnost, već da se odluke donose kvalifikovanom većinom, ali da je jednoglasnost i dalje potrebna za zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Međutim, ovo nije naišlo na jednoglasnu podršku, a za poništavanje jednoglasnosti potrebna je jednoglasna odluka.
Nakon toga, pojavila se ideja da nove članice nemaju pravo veta prilikom pristupanja EU dok se ne provedu institucionalne reforme. Međutim, to nije zvanični, već neformalni prijedlog za razmišljanje.
