Energetske posljedice rata na Bliskom istoku osjećat će se dugo vremena, a Evropska komisija (EK) priprema paket mjera za pomoć građanima i preduzećima, rekao je komesar za energetiku Dan Jorgensen.
Dodao je da će prijedlog uključivati smanjenje poreskih stopa na električnu energiju i tarifa za prenosne mreže.
„Ne bismo trebali imati iluzija da će posljedice ove krize za energetska tržišta biti kratkotrajne, jer neće“, rekao je Jorgensen na konferenciji za novinare nakon virtualnog sastanka ministara energetike država članica EU.
Jorgensen je iznio podatke prema kojima je cijena plina u EU porasla za oko 70 posto od početka sukoba na Bliskom istoku, a nafte za 60 posto. Dodatnih 14 milijardi eura potrošeno je za jedan mjesec za uvoz fosilnih goriva u EU.
Komesar je pozvao države članice EU da koordinirano odgovore na energetsku krizu i naglasio da mjere moraju biti ciljane i privremene. Također je naglasio da EU ne smije izgubiti iz vida svoj dugoročni cilj postizanja potpune nezavisnosti od uvoza fosilnih goriva.
„Ova kriza nam još jednom pokazuje da se Evropa suočava s fundamentalnom ranjivošću na vanjske energetske šokove, a to je povezano s našom ovisnošću o uvozu fosilnih goriva“, rekao je Jorgensen. „Energetska nezavisnost je put naprijed i strateški je imperativ sa ekonomskog i sigurnosnog stanovišta, ne samo zbog klimatskih razloga.“
U govoru koji podsjeća na rane dane pandemije koronavirusa, Jørgensen je rekao da se Evropa suočava s "vrlo ozbiljnom situacijom" kojoj se ne nazire kraj. "Čak i ako sutra prevlada mir, neće biti povratka normalnosti u doglednoj budućnosti", rekao je.
Preporuke za uštedu goriva
„Što više nafte možete uštedjeti, posebno dizela i mlaznog goriva, to će nam svima biti bolje“, rekao je Jørgensen, potvrđujući ranije medijske izvještaje da Brisel želi da Evropljani manje putuju.
Pozvao je države članice da slijede savjete Međunarodne agencije za energiju, koji, kako je rekao, uključuju rad od kuće gdje god je to moguće, smanjenje ograničenja brzine na autoputevima za deset kilometara na sat, podsticanje javnog prevoza, uvođenje sistema par-nepar za privatne automobile, podsticanje dijeljenja vožnje i usvajanje ekonomičnijih vozačkih navika.
Dugoročno gledano, pozvao je zemlje EU da udvostruče svoje napore u izgradnji novih obnovljivih izvora energije. "Ovo mora biti trenutak kada ćemo konačno preokrenuti situaciju i postati zaista energetski nezavisni", istakao je.
Cijene su skočile za 70 posto Jørgensenovi komentari dolaze usred rastućeg straha da se svijet suočava s velikom energetskom krizom koja bi mogla nadmašiti naftni šok iz 1970-ih i imati globalne ekonomske posljedice usporedive s pandemijom koronavirusa.
Otkako su SAD i Izrael izveli prve napade na Iran prije više od mjesec dana, cijene nafte i plina porasle su za čak 70 posto, jer je petina svjetskih zaliha sirove nafte i ukapljenog prirodnog plina blokirana u Perzijskom zaljevu.
Ministri bez konkretnih prijedloga
Današnji sastanak ministara završen je bez konkretnih prijedloga, ali je Jørgensen obećao da će Komisija uskoro objaviti paket mjera na nivou Unije.
Prema riječima ljudi upoznatih s razgovorima, među temama o kojima se razgovaralo bile su državna pomoć, povećanje udjela obnovljivih izvora energije i nuklearne energije radi jačanja energetske sigurnosti, te podrška prijedlogu Komisije za promociju biogoriva. Nordijske zemlje naglasile su potrebu zaštite energetske infrastrukture.
Očekivanja konkretnih koraka prije sastanka bila su niska, prema riječima nekoliko diplomata koji su željeli ostati anonimni. Cilj je, rekli su, bio koordinirati djelovanje.
