Mađarska špijunska mreža djelovala je iz ambasade te zemlje u Briselu i ciljala je zvaničnike Evropske unije, a njene aktivnosti su se intenzivirale 2015. godine, prema dokumentu Evropske komisije iz aprila ove godine.
Nalazi istrage Komisije
Dokument sažima nalaze istrage koju je vodio komesar za borbu protiv prevara Piotr Serafin, zadužen za istragu navoda da su mađarski obavještajni agenti stacionirani u stalnoj misiji zemlje u Briselu pokušali regrutovati zvaničnike iz institucija EU sredinom 2010-ih.
Istraga je utvrdila da su mađarske obavještajne agencije od 2013. do 2016. godine poslale nekoliko svojih zaposlenika na rad u stalno predstavništvo. "Aktivnosti ovih obavještajnih službenika u Briselu su u početku bile diskretne, ali od 2015. godine nadalje postepeno su postajale otvorenije", navodi se u dokumentu.
Zbog povećanih aktivnosti, postojanje špijunske mreže postalo je "poznato u krugovima mađarskih zvaničnika u EU, što je očito ometalo efikasnost njihovih napora". U dokumentu se dodaje: "Prema našim saznanjima, ove aktivnosti su prestale 2016. godine".
Uloga Olivéra Várhelyija
Godine 2015, kada su se aktivnosti intenzivirale, Olivér Várhelyi, koji je tamo radio od 2011. godine, postao je ambasador i šef misije. Várhelyi je sada komesar za zdravlje i dobrobit životinja.
Kada su se prošle godine u medijima prvi put pojavili izvještaji da u ambasadi djeluje špijunska mreža, Várhelyi je predsjednici Komisije Ursuli von der Leyen rekao da "nije bio svjestan" navodnih mađarskih aktivnosti.
To je ponovio i u januaru ove godine, kada su ga o skandalu ispitivali članovi Evropskog parlamenta. Várhelyi je tada rekao da ga obavještajne službe nisu kontaktirale s ciljem prosljeđivanja povjerljivih informacija. "Jesu li me kontaktirale mađarske ili neke druge službe? Ne, nisu", rekao je zastupnicima Evropskog parlamenta na sjednici odbora. Várhelyi nije odgovorio na zahtjev za komentar.
Serafinova istraga nije uspjela utvrditi individualnu odgovornost. "Na osnovu informacija prikupljenih tokom istrage i s ograničenim alatima koji su trenutno dostupni Komisiji, nije moguće pripisati individualnu odgovornost ili umiješanost bilo kome osim samim obavještajnim službenicima", navodi se u dokumentu.
Način djelovanja
U dokumentu poslanom zastupnicima Evropskog parlamenta također se navodi da Komisija "nije bila svjesna" bilo kakvih "ozbiljnih" sigurnosnih kršenja.
Međutim, izvještaj prvi put potvrđuje postojanje špijunske mreže i detaljno opisuje neke od nalaza. "Obavještajni službenici su koristili svoje službene položaje kako bi ispunili posebnu misiju koja je, čini se, nadilazila zadatke koji se obično povezuju s diplomatama u Stalnoj misiji", navodi se u dokumentu.
„To je uključivalo, posebno, pristup službenicima Komisije mađarske nacionalnosti i pokušaje prikupljanja detaljnih informacija o radu unutar Komisije o temama od posebnog interesa za mađarsku vladu“, nastavlja se u izvještaju.
Stalno predstavništvo Mađarske nije odgovorilo na zahtjev za komentar. Evropska komisija je uputila Politico na komentar portparola Balazsa Ujvarija iz aprila, kada je izvršna vlast EU objavila završetak istrage: "Komisija je zaključila da nisu utvrđeni ozbiljni sigurnosni propusti u vezi s navodima koji su se pojavili u medijima."
