Bosna i Hercegovina našla se u fokusu međunarodnih institucija zbog nedovoljno efikasnog sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma, uz upozorenja da ključni problemi i dalje ostaju u zakonodavnom okviru, institucionalnoj koordinaciji i praktičnoj primjeni propisa.
Prema procjenama relevantnih evropskih i međunarodnih tijela koja prate usklađenost država sa standardima u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT), BiH i dalje ima niz strukturnih slabosti koje utiču na ukupnu ocjenu sistema. Iako zakoni formalno postoje, njihova primjena u praksi nije ujednačena niti dovoljno efikasna.
Kašnjenja u zakonima i slaba koordinacija institucija
Jedan od ključnih problema odnosi se na kašnjenja u usvajanju i implementaciji važnih zakonskih rješenja. Pored toga, institucije na različitim nivoima vlasti često nisu dovoljno usklađene, što otežava efikasnu razmjenu informacija i provođenje istraga.
Posebno se ukazuje na činjenicu da se krivični postupci i finansijske istrage ne usmjeravaju uvijek na oblasti koje se smatraju visokorizičnim, što dodatno smanjuje efikasnost sistema u otkrivanju i procesuiranju složenih slučajeva pranja novca.
Također se navodi da su sankcije, posebno u slučajevima neprijavljivanja gotovine, često blage i ne djeluju dovoljno odvraćajuće, što otvara prostor za ponavljanje nepravilnosti.
Problem stvarnog vlasništva i netačni registri
Jedan od posebno istaknutih problema odnosi se na transparentnost stvarnog vlasništva nad kompanijama. Iako postoje online registri i sudske baze podataka, njihova tačnost i ažurnost dovedeni su u pitanje.
U praksi se pokazuje da registri nisu uvijek u potpunosti popunjeni, niti dosljedno ažurirani, što otežava identifikaciju stvarnih vlasnika pravnih subjekata. Dodatni problem predstavlja i nepostojanje efikasnog sistema za evidenciju stvarnog vlasništva nad udruženjima i fondacijama, što stvara “slijepe tačke” u nadzoru finansijskih tokova.
Novi nadzor nad notarima i advokatima
Posebna pažnja usmjerena je na ulogu notara, advokata i računovođa u osnivanju i vođenju kompanija, kao i na njihov nadzor. Iako su uvedeni određeni mehanizmi kontrole, oni se i dalje smatraju relativno novim i nedovoljno razvijenim.
Procjene ukazuju na to da u praksi još uvijek nije u potpunosti jasno u kojoj mjeri ovi profesionalni akteri prepoznaju i provjeravaju rizike povezane s pranjem novca i skrivenim vlasništvom, što dodatno otežava prevenciju zloupotreba.
Oduzimanje nezakonito stečene imovine – neujednačeni rezultati
Iako BiH ima zakonske mehanizme za provođenje finansijskih istraga i oduzimanje imovine stečene krivičnim djelima, rezultati u praksi nisu ujednačeni.
U predmetima koji se odnose direktno na pranje novca zabilježeni su značajniji iznosi zaplijenjene i oduzete imovine, dok su rezultati slabiji u slučajevima drugih krivičnih djela iz kojih proističe nezakonita imovinska korist.
Također se ukazuje na kašnjenja u uspostavljanju jedinstvenog sistema upravljanja oduzetom imovinom na državnom nivou, kao i na neispunjene planove u vezi s formiranjem specijalizovanih tužilačkih struktura za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Međunarodni nadzor i moguće dodatne mjere
U slučaju da u narednom periodu ne dođe do značajnijeg napretka, BiH bi se mogla suočiti s dodatnim mjerama međunarodnog nadzora. One mogu uključivati formalna upozorenja, slanje nadzornih misija, javna saopćenja o nedostacima, pa čak i upućivanje slučaja prema globalnim tijelima koja vode “sive liste”.
Takve liste predstavljaju pojačan režim praćenja država koje imaju strateške nedostatke u sistemu borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, što može imati i indirektne posljedice po finansijski ugled i međunarodne investicije.
Novi ciklus evaluacije
Bosna i Hercegovina će u narednom periodu ponovo izvještavati o napretku u ovoj oblasti, pri čemu će fokus biti na tehničkom usklađivanju zakonodavnog i regulatornog okvira. Međutim, u ovoj fazi se ne ocjenjuju u potpunosti rezultati u praksi, već prije svega formalno usklađivanje propisa.
Potpuna procjena efektivnosti sistema očekuje se u narednom evaluacijskom ciklusu, koji bi mogao donijeti širu sliku o stvarnim rezultatima reformi i sposobnosti institucija da se nose s finansijskim kriminalom.
