Nakon prekida vatre, u Ukrajini bi bile raspoređene multinacionalne snage koje bi obezbjeđivale sigurnosne mjere u zraku, na moru i na kopnu, kao i garantovale regeneraciju ukrajinskih oružanih snaga...
Zapadni saveznici Ukrajine danas su u Parizu, u okviru takozvanog sastanka "Koalicije voljnih", razgovarali o nacrtu deklaracije koja predviđa raspoređivanje multinacionalnih snaga u Ukrajini nakon postizanja primirja s Rusijom.
Prema nacrtu deklaracije koju su sastavili saveznici Kijeva (Njemačka, Francuska i Velika Britanija), sporazum bi Ukrajini pružio osnovne sigurnosne garancije, s ciljem odvraćanja bilo kakve buduće ruske agresije ako rat završi.
Dokument predviđa stvaranje kontinuiranog i kredibilnog sistema za praćenje prekida vatre, kojim će rukovoditi Sjedinjene Američke Države, uz međunarodno učešće. Ovaj mehanizam će nadgledati sprovođenje sporazuma i reagovati na sva potencijalna kršenja.
Nakon prekida vatre, u Ukrajini bi bile raspoređene multinacionalne snage koje bi pružale sigurnosne mjere u zraku, na moru i na kopnu, kao i osiguravale regeneraciju ukrajinskih oružanih snaga. Prema nacrtu, glavne operativne elemente bi predvodile evropske zemlje, dok bi SAD imale ključnu ulogu podrške.
Deklaracija također uključuje direktno učešće SAD-a u snagama, uključujući ključne sposobnosti poput obavještajnih podataka i logistike, kao i jasnu američku posvećenost podršci snagama u slučaju napada Rusije. Dokument također utvrđuje obavezujuće obaveze podrške Ukrajini ako se suoči s budućim oružanim napadom Rusije, s ciljem vraćanja mira.
"Multinacionalne snage za Ukrajinu" djelovat će kao sigurnosna snaga kako bi ojačale sigurnosne garancije Ukrajine i sposobnost povratka miru i stabilnosti podržavajući regeneraciju vlastitih ukrajinskih snaga.
Potpisivanje deklaracije otvara put stvaranju pravnog okvira za djelovanje francuskih i britanskih snaga na ukrajinskom tlu, osiguravanju ukrajinskog neba i mora te izgradnji oružanih snaga spremnih za budućnost.
Neke od tačaka Pariške deklaracije:
-Uspostavljanje mehanizma za praćenje prekida vatre pod vodstvom SAD-a uz doprinose nekoliko zemalja;
-Ukrajinske snage od 800.000 ljudi sa "obukom, sposobnostima i svim resursima potrebnim da se osigura da je ova vojska u stanju da odvrati svaku novu agresiju";
-Nastavak rada na stvaranju "multinacionalnih snaga u zraku, na moru i na kopnu radi obezbjeđivanja sigurnosti nakon prekida vatre";
-A ukrajinski saveznici se pravno obavezuju da će podržati Ukrajinu "u slučaju novog napada Rusije".
Nakon potpisivanja Pariške deklaracije, francuski predsjednik Emmanuel Macron je u zajedničkoj izjavi za javnost s Volodimirom Zelenskim izjavio da su se Kijev i njegovi saveznici dogovorili o sigurnosnim garancijama za Ukrajinu.
" Danas smo postigli značajan napredak, što je odraženo u Pariškoj deklaraciji, pružajući snažne garancije za trajni mir. Ova deklaracija koalicije voljnih, po prvi put, priznaje operativnu konvergenciju između 35 zemalja koje čine koaliciju voljnih, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država. Govorimo o snažnim sigurnosnim garancijama ", rekao je Macron.
S druge strane, Volodimir Zelenski je tokom svog govora rekao da je nova Pariška deklaracija vrlo konkretna.
" Ovo ilustruje spremnost koalicije i evropskih zemalja da rade na miru. Želimo biti spremni da, kada diplomatija postigne mir, možemo rasporediti snage koalicije voljnih. Ukrajina već ima dovoljno detalja i zna koje će zemlje biti uključene u sporazum, uključujući doprinos svake od njih pojedinačno ", rekao je Zelenski.
Dodao je da je postignut i napredak u razgovorima s američkom delegacijom u Parizu o praćenju mira. Zelenski je dodao da neka pitanja i dalje "ostaju otvorena", uključujući revidirani mirovni plan od 20 tačaka.
" Ono na čemu zaista moramo poraditi je pitanje teritorije. Imamo niz ideja koje bi mogle biti korisne ", rekao je.
Britanski premijer Sir Keir Starmer govorio je kao treći u Parizu, rekavši da je važno da evropski i američki saveznici rade rame uz rame na postizanju mira.
" Bliži smo ovom cilju nego ikad. Najteži dijelovi su tek pred nama ", rekao je britanski premijer.
Međutim, on ponavlja upozorenje koje se dugo čulo iz Evrope, da Putin nije spreman za mir.
"Tokom posljednjih nekoliko sedmica vidjeli smo suprotno. Daljnje užasne napade u Ukrajini, ubijanje i ranjavanje civila i isključivanje struje milionima ljudi usred zime ", rekao je Starmer.
Dodao je da će nastaviti pritisak na Rusiju i podršku Ukrajini, te da će Velika Britanija učestvovati u praćenju primirja koje predvode SAD.
Njemački kancelar Friedrich Merz bio je posljednji koji je govorio od lidera. Rekao je da se mir postiže i da je to zajednički uspjeh.
" Ova nova godina počinje tačno onako kako je stara završila, intenzivnom mirovnom diplomatijom za Ukrajinu. U trouglu Evropljana, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, nadogradili smo napredak koji smo postigli prošle godine u Berlinu. Ovo je zajednički uspjeh ", rekao je.
Merz je dodao da SAD i koalicija imaju isti strateški cilj, naglasivši pritom da će koalicija voljnih preuzeti svoje odgovornosti.
"Danas smo se fokusirali na doprinos koji Evropa i njeni partneri, nakon prekida vatre, mogu dati Ukrajini. Kao koalicija voljnih, preuzet ćemo svoje odgovornosti ", zaključio je Merz.
Vrijedi napomenuti da je, uprkos ovim izjavama, Rusija dosljedno protivila bilo kakvom prisustvu NATO trupa na teritoriji Ukrajine radi praćenja prekida neprijateljstava, smatrajući takvu akciju direktnom prijetnjom svojoj sigurnosti.
