Američki predsjednik Donald Trump ponovo je otvorio pitanje izlaska SAD-a iz NATO-a, ovaj put u daleko ozbiljnijem tonu nego prije, usred rata s Iranom i rastućih tenzija na Bliskom istoku.
U intervjuu za Telegraph rekao je da ozbiljno razmatra takav potez, nazivajući NATO "papirnim tigrom" i tvrdeći da savez više ne funkcioniše kako bi trebao.
"NATO je danas neprepoznatljiv. Nikada me nije uvjerio. Uvijek sam znao da su papirni tigar, i Putin to zna", rekao je Trump. Takve izjave dolaze u vrijeme kada SAD pokušavaju pronaći izlaz iz rata s Iranom, dok istovremeno raste pritisak na saveznike zbog njihove uloge u osiguravanju ključnih plovnih puteva, posebno Hormuškog tjesnaca.
Njemačka: Nismo iznenađeni
Prijedlog Donalda Trumpa izazvao je reakcije drugih članica Alijanse. Njemačka vlada kaže da takve izjave američkog predsjednika nisu ništa novo.
Glasnogovornik njemačke vlade odgovorio je na Trumpove ponovljene komentare. "Ovo nije prvi put da je to učinio, a s obzirom na to da se takve izjave ponavljaju, vjerovatno sami možete procijeniti posljedice", rekao je glasnogovornik na konferenciji za novinare. "Nije na meni da ovdje komentarišem riječi američkog predsjednika. U ime njemačke vlade, želio bih samo reći da smo, naravno, posvećeni NATO-u", dodao je.
Francuska: NATO ima jasnu svrhu
Francuska vlada je, s druge strane, odgovorila na Trumpove kritike Alijanse zbog Hormuškog moreuza, naglasivši da pružanje vojne podrške u tom području nije uloga NATO-a.
„Dozvolite mi da vas podsjetim šta je NATO. To je vojni savez koji se bavi sigurnošću euroatlantske regije“, rekla je državna sekretarka za odbranu Alice Rufo na konferenciji u Parizu. „Savez nije bio osmišljen za provođenje operacija u Hormuškom moreuzu, jer bi to bilo kršenje međunarodnog prava“, objasnila je.
Šta bi značilo povlačenje SAD-a iz NATO-a?
NATO je osnovan 1949. godine kao kolektivni obrambeni savez zapadnih zemalja, a danas ima 32 članice. Njegov osnivački princip sadržan je u Članu 5, koji kaže da se napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Sjedinjene Američke Države su od samog početka bile ključna sila unutar saveza, i vojno i politički. Bez njih, NATO bi izgubio veliki dio svoje moći i kredibiliteta. Zato stručnjaci upozoravaju da čak i dovođenje u pitanje američke predanosti savezu ima ozbiljne posljedice.
„Sama ideja o odlasku SAD-a narušava povjerenje, koheziju i kredibilitet kolektivne odbrane“, nedavno je izjavila Ilaria Di Gioia, profesorica američkog prava na Univerzitetu Birmingham City.
Može li Trump to uopšte uraditi?
Iako Trump govori o mogućem izlasku, takav potez nije jednostavan. Zakon o nacionalnoj odbrani iz 2024. godine postavio je ograničenja predsjedniku da jednostrano povuče SAD iz NATO-a bez dvotrećinske većine u Senatu ili odobrenja Kongresa.
Pravni stručnjaci ističu da bi Trump mogao pokušati zaobići ta ograničenja pozivanjem na svoja ovlaštenja u vanjskoj politici, ali bi to gotovo sigurno dovelo do institucionalnog sukoba između Bijele kuće i Kongresa. U takvom scenariju, sudovi bi vjerovatno imali posljednju riječ.
Postoji i historijski presedan: predsjednik Jimmy Carter povukao je SAD iz odbrambenog sporazuma s Tajvanom 1978. godine, ali u to vrijeme nije postojala takva pravna prepreka.
Šta se zaista krije iza Trumpovih prijetnji?
Neki analitičari smatraju da Trump koristi prijetnju povlačenjem kao alat za pregovore, posebno u kontekstu dugogodišnjih pritužbi da evropske zemlje ne troše dovoljno na odbranu.
Ali drugi upozoravaju da je situacija sada drugačija. Za razliku od ranijih sporova, trenutni kontekst uključuje rat s Iranom, destabilizaciju ključnih energetskih ruta i otvorena neslaganja unutar zapadnog saveza.
U takvim okolnostima, Trumpove izjave se više ne doživljavaju samo kao politički pritisak, već kao realna mogućnost koja bi mogla promijeniti globalnu sigurnosnu arhitekturu. Stoga, pitanje više nije samo da li bi Trump to mogao učiniti, već šta bi takav potez značio za Evropu, NATO i cijeli međunarodni poredak.
