Nekoliko evropskih zemalja razmatra prestanak slanja osoblja u koordinacioni centar za Gazu pod vodstvom američke vojske, navodeći da on nije uspio povećati protok pomoći u ratom razorenu enklavu niti postići političke promjene, piše Reuters. Civilno-vojni koordinacioni centar (CMCC) uspostavljen je u južnom Izraelu u oktobru u okviru plana predsjednika Donalda Trumpa za okončanje rata u Gazi. Njegov zadatak bio je nadzirati prekid vatre između Izraela i Hamasa, olakšati ulazak pomoći i razvijati postratne politike za palestinsku teritoriju.
Desetine zemalja, uključujući Njemačku, Francusku, Britaniju, Egipat i Ujedinjene Arapske Emirate, poslale su osoblje, uključujući vojne planere i obavještajne zvaničnike, u centar u nastojanju da utiču na rasprave o budućnosti Gaze.
Međutim, osam stranih diplomata reklo je Reutersu da se zvaničnici iz nekih evropskih zemalja nisu vratili u CMCC, koji se nalazi blizu granice s Gazom, još od božićnih i novogodišnjih praznika. Nekoliko država dovodilo je u pitanje svrhu centra, pri čemu ga je jedan zapadni diplomata opisao kao bez jasnog smjera.
"Svi misle da je to katastrofa, ali ne postoji alternativa", rekao je drugi zapadni diplomata.
Evropsko preispitivanje je najnoviji znak nelagode među saveznicima Washingtona, dok Trump vodi nekonvencionalnu vanjsku politiku prema Gazi, Grenlandu i Venecueli.
Neke evropske vlade sada razmatraju da li da smanje svoje prisustvo u CMCC-u ili čak da u potpunosti prestanu slati osoblje, rekli su diplomati.
CMCC vodi američki general, a u njemu se nalaze i američko i izraelsko vojno osoblje. Njegovo osnivanje bilo je ključni element prve faze Trumpovog plana o prekidu vatre, koji je uzdrman ponovljenim izraelskim zračnim napadima u Gazi protiv, kako Izrael tvrdi, pokušaja Hamasa da izvede napade.
Dok Trump nastavlja s drugom fazom svog plana, uključujući uspostavljanje "Odbora za mir" koji bi nadzirao politiku prema Gazi, nejasno je hoće li CMCC zadržati ikakav uticaj na oblikovanje politike ili raspodjelu pomoći.
Diplomati su rekli da također nije poznato kako bi CMCC sarađivao s tijelima Odbora za mir fokusiranim na Gazu, uključujući njegov komitet palestinskih tehnokrata.
Washington je prošle sedmice objavio da je Trumpov plan prešao u drugu fazu, koja bi uključivala demilitarizaciju i obnovu.
Međutim, nije bilo spomena daljnjih izraelskih vojnih povlačenja, osim djelimičnog povlačenja nakon kojeg je 53 posto Gaze i dalje u izraelskim rukama.
U novembru je Reuters izvijestio da su američki partneri zabrinuti da bi Gaza mogla biti faktički podijeljena, jer su napori da se Trumpov plan pomjeri dalje od prekida vatre zapeli.
Također, nije bilo spomena u najavi druge faze o očekivanom raspoređivanju multinacionalnih stabilizacijskih snaga u enklavu. Granica Gaze s Egiptom još nije ponovo otvorena, iako je to trebalo da se desi tokom prve faze plana koja je stupila na snagu u oktobru, usred ponovljenih izraelskih prigovora.
Diplomati su rekli da od stupanja primirja na snagu nije došlo do značajnog povećanja humanitarne pomoći koja ulazi u Gazu, što je u suprotnosti s tvrdnjama Bijele kuće, uprkos rasprostranjenom beskućništvu i pothranjenosti.
Mnogi kamioni koji ulaze u Gazu zapravo prevoze komercijalnu robu, rekli su oni, a Izrael je i dalje efektivno zadržao kontrolu nad politikom pomoći za Gazu, uprkos tome što je američki CMCC imao zadatak da pomogne povećanju dotoka pomoći u enklavu.
Izrael zabranjuje ili ograničava ulazak zaliha u Gazu, uz obrazloženje da su "dvojne namjene", odnosno da se mogu prenamijeniti u vojne kao i humanitarne svrhe.
Diplomati su rekli da Izrael do sada nije napravio nikakve ustupke u vezi s predmetima dvojne namjene, koji uključuju metalne šipke za šatore za smještaj velikog broja raseljenog stanovništva.
