U anketi provedenoj u devet glavnih evropskih zemalja, među kojima su Njemačka i Francuska, 69 posto ispitanika smatra da se njihova zemlja može braniti u slučaju ruskog napada.
Francuska omladina ima ambivalentni stav prema novom modelu nacionalne službe koji bi sljedeće godine trebao privući hiljade ljudi i duboko je zabrinuta da bi Evropa mogla morati zaratiti, najvjerovatnije s Rusijom .
Pažnju je privukla prošlosedmična najava predsjednika Emmanuela Macrona da će Francuska uvesti oblik dobrovoljne regrutacije.
„Potrebna nam je mobilizacija“, rekao je g. Macron. „Francuska ne može ostati besposlena“, dok je mlađa generacija „spremna da se zauzme“ za svoju naciju, dodao je. Njegov ured je istakao nedavne studije o popularnosti oružanih snaga među francuskom omladinom.
Ipak, na ulicama Pariza,nekoliko mladića koje je uznemirila pomisao na regrutaciju i nekolicinu uzbuđenih idejom služenja svojoj zemlji kada su upitani o tome.
Svi su se složili da je svijet kakav poznaju ugrožen, iako su se mučili da precizno odrede čega se tačno boje - vojne moći Rusije i Kine ili društvenih nejednakosti i klimatskih promjena.
„Makronove najave su me „zapravo uplašile“, rekao je Loic. „Oduvijek sam se bojao da ću to doživjeti.“ Dodao je da su mu to vratile sumorna sjećanja na priče njegovih baka i djeda o Drugom svjetskom ratu.
Kao student koji je koristio evropska sredstva i živio u Italiji, Holandiji, Španiji i Njemačkoj, on je također duboko vezan za ideal ujedinjene Evrope. "I dalje bih bio spreman služiti vojni rok, ali to zavisi od... da li se to poklapa s mojim vrijednostima", rekao je.
Neki su priznali da su "zatvarali oči i govorili sebi da se ništa ne događa" ili da su se bojali da će biti prisiljeni ići u rat, dok su drugi navodili udobnost francuskog nuklearnog odvraćanja.
Ali za Gregoirea, 17-godišnjeg, koji potiče iz vojne porodice, inicijativa njegovog predsjednika bila je dobra jer je značila da se „Evropa priprema za rat“ i da je „bolje spriječiti nego liječiti“.
Zapadnjačko samozadovoljstvo
S obzirom na to da Francuska napreduje, a istočnoevropske zemlje koje graniče s Rusijom pojačavaju svoje vojne snage, bivši britanski konzervativni ministar odbrane u sjeni Bernard Jenkin rekao je da oni "mobiliziraju svoje stanovništvo na način" na koji to Britanija ne čini. Također je spomenuo "ogromno samozadovoljstvo u srcu cijelog britanskog političkog establišmenta" u vezi s ulogom vojske.
Iskusni zastupnik u parlamentu rekao je da britanska vlada ne uspijeva uskladiti svoje izjave o većem finansiranju vojske sa stvarnim novcem.
Prije godinu dana, kada je njegova stranka najavila ponovno uvođenje vojne obaveze, to je smatrano izbornim trikom. Političko kritiziranje je odavno nestalo, a ta mogućnost se ozbiljno raspravlja širom Evrope, a Francuska je uvela oblik vojne obaveze.
Javne debate o mogućem povratku rata u Zapadnu Evropu postale su izuzetno kontroverzne u Francuskoj otkako je načelnik generalštaba odbrane Fabien Mandon prošlog mjeseca izjavio da zemlja "mora biti spremna izgubiti svoju djecu" i da stanovništvu nedostaje "moralna snaga" da zaštiti svoj identitet.
Prava prijetnja ponovnog uspona Rusije na Istoku kad god se krvoproliće u ukrajinskom sukobu završi s moskovskom vojskom prekaljenom u bitkama i taktički pronicljivom, uznemiruje Evropu.
To se ogleda u anketi devet glavnih evropskih zemalja, među kojima su Njemačka i Francuska, gdje 69 posto stanovništva smatra da se njihova zemlja može braniti od ruskog napada.
To mišljenje se ne odražava u zemljama koje graniče s Rusijom – u Skandinaviji, baltičkim državama i Poljskoj – koje imaju vojnu obavezu. Dalje na zapadu, uočava se malo političkog ili javnog interesa, a prijetnja se smatra udaljenom. Ali s povlačenjem SAD-a iz Evrope, potreba za povećanjem vojske postaje sve očiglednija.
U Velikoj Britaniji, kao i u većem dijelu Zapadne Evrope i u Parizu, postoji malo rasprave ili čak interesa za to da se osamnaestogodišnjaci odreknu godine ili više kako bi bili regrutovani u vojsku. To bi mogla biti greška, kažu neki vojni analitičari.
„Britanija će se morati prilagoditi novim realnostima, a pod novim realnostima mislim na dramatično lošije sigurnosno okruženje u Evropi, a to bi moglo natjerati na preispitivanje“, rekao je Gregoire Loos, direktor think tanka Chatham House za Evropu, koji je ujedno i rezervista francuske mornarice.
„Što više razgovarate s vojnim liderima, to je jasnije da bi Velika Britanija trebala razmotriti regrutaciju što prije kako bi izbjegla da bude zatečena nespremna u slučaju sukoba velikih razmjera.“
Sigurnosni strahovi naveli su Evropu da poveća svoje odbrambene izdatke, pri čemu je Njemačka povećala broj vojnika za 80.000 na 260.000, a obavezni upitnik će sljedeće godine biti poslan svim 18-godišnjacima u kojem se traži njihova zainteresovanost za vojnu službu. Njemački parlament je u petak podržao plan protestima ispred zgrade.
Njemačka koaliciona vlada dogovorila je novi model dobrovoljne vojne službe, s obaveznim elementom koji zahtijeva od svih 18-godišnjih muškaraca da popune upitnik o služenju.
Ali Francuska je među prvim zapadnoevropskim zemljama koja poduzima prve okvirne korake ka regrutaciji, uvodeći dobrovoljnu vojnu službu u trajanju od 10 mjeseci za one koji završavaju školovanje, gotovo 30 godina nakon što je ukinula obaveznu službu.
Od sljedeće godine, mladi Francuzi mogu se dobrovoljno prijaviti na 10 mjeseci za 800 eura (933 dolara) mjesečno, uz hranu i smještaj, u okviru plana koji će koštati više od 2 milijarde eura, a koji će do 2035. godine zaposliti 50.000 ljudi.
U svom govoru 27. novembra, gospodin Macron je rekao da je "inspirisan praksom naših evropskih partnera, posebno Norveške". Dodao je da "u vrijeme kada svi naši evropski saveznici idu naprijed, suočavajući se s prijetnjom koja opterećuje sve nas, Francuska ne može ostati neaktivna".
Novi sistem također ima za cilj povećanje broja rezervista sa današnjih 45.000 na 80.000 u 2030. godini. Nakon služenja vojnog roka, dobrovoljci će automatski preći u status rezervista na pet godina. Nakon toga mogu biti pozvani na obuku do pet dana godišnje. U slučaju rata, na francuskom parlamentu je da odluči hoće li ovi rezervisti biti pozvani.
U zemljama poput Južne Koreje, niko nije izuzet od regrutacije, uključujući svih sedam članova K-pop super-benda BTS, koji su upravo završili svoj obavezni 18-mjesečni period. Njihov put od pozornice do parade bio je sličan pozivu Elvisa Presleyja 1950-ih.
Ali problem u većem dijelu Evrope je što ostaje nejasno, bez prisile na to, da li će generacije navikle na mir, prosperitet i sjedilački način života napredovati.
Mlade zapadnoevropljane, tvrdio je g. Loos, treba „polako probuditi, a da ih se ne zastraši“, jer, misleći na 80 godina od Drugog svjetskog rata, „sada imamo vrlo osjetljivo stanovništvo koje je naviklo živjeti u miru i nije vidjelo Panzer decenijama“.
Troškovi odbrane
Drugi problem je što mnoge zapadne ekonomije jednostavno nemaju dodatnog novca za finansiranje regrutacije. U Francuskoj, gospodin Macron još uvijek nije uvjerio Parlament, koji se bori da se dogovori o velikim budžetskim rezovima, da odobri potrebnu dodatnu potrošnju za njegov novi model regrutacije, procijenjen na 2,3 milijarde eura između 2026. i 2030. godine.
Britanija je među onima koje "nisu u stanju politički argumentirati" za regrutaciju, posebno kada "imate Nacionalnu zdravstvenu službu (NHS) i obrazovanje u takvim poteškoćama", rekao je Paul O'Neill, vojni stručnjak za ljudske resurse u trustu Rusi.
Rekao je da bi uklanjanje mladih iz ekonomije, posebno u vrijeme starenja stanovništva, negativno uticalo na BDP.
Snage koje su postale male poput britanske vojske, koja broji 74.000 vojnika, teško bi mogle izdvojiti redovne trupe za obuku regruta.
„To može potrošiti nevjerovatnu količinu redovne radne snage, tako da može biti kontraproduktivno“, rekao je penzionisani pukovnik Hamish de Bretton Gordon. Ali je dodao da bi milion bivših pripadnika vojske u veteranskoj zajednici Ujedinjenog Kraljevstva moglo biti pozvano da pomogne u obuci.
Bivši brigadir, Ben Barry, rekao je da će to promijeniti profil snaga, pri čemu će „regularne trupe voditi veliku mašineriju obuke za kobasice“. Dodao je: „Ako regrutacija nije pravilno obezbijeđena resursima, onda je u gorem položaju nego da je nema.“
Vojsci bi bila potrebna nova sredstva za opremu, kasarne, oklop i oružje, ali brigadni general Barry je rekao da bi "profinjena regrutacija" od 10.000 regruta godišnje mogla doprinijeti povećanju broja vojnika.
G. O'Neill je rekao da jednogodišnja obuka možda neće biti dovoljna. „Pomisao na bacanje relativno slabo obučenih mladih muškaraca i žena u ratnu mašinu za mljevenje mesa ne zvuči posebno privlačno.“
Ali gospodin Jenkin je kritikovao vladu zbog toga što nije pravilno investirala u snage, stavljajući ih „na predratnu osnovu kako bi pripremila i odvratila budući sukob – a [ruski predsjednik Vladimir] Putin vidi tu slabost“.
Pukovnik Bretton Gordon je istakao da bi britanska omladina mogla biti prisiljena na regrutaciju. „Postoji mnogo negativnih strana regrutacije, ali pomalo kao 1939. godine, možda nećemo imati izbora.“
Norveški način
Norveški sistem se često smatra sistemom koji bi se mogao koristiti šire, jer svi muškarci i žene imaju zakonsku obavezu da služe. Svi se prijavljuju, ali samo do 20 posto najboljih i najmotivisanijih bude primljeno. Služba također djelimično pomaže s univerzitetskim školarinama i daje mladim ljudima podsticaj u budućim karijerama.
„U Norveškoj se to prilično dobro doživljava u društvu i samo nekoliko godina provedenih u službi može mnogo pomoći“, rekao je Ask, inženjer iz Osla koji je 2014. godine služio vojni rok na ruskoj granici. „Možete to staviti u svoj CV i to se smatra dobrom stvari.“
Finska također provodi univerzalnu vojnu obavezu koja je visoko cijenjena, a zemlja je u stanju mobilizirati snage od 280.000 obučenih vojnika na prvoj liniji fronta. Svi finski muškarci stari 18 godina regrutuju se na jednogodišnju obuku, a zatim su podložni pozivu do 50. godine života, što zemlji daje izvanrednu vojnu rezervu od 860.000 ljudi.
Poljska, koja ima obaveznu procjenu vojne kvalifikacije za mlade odrasle osobe, potrošit će skoro 5 posto BDP-a na odbranu sljedeće godine i želi proširiti svoje oružane snage na 300.000 vojnika, što bi ih učinilo najvećim u Evropi.
Drugi navode izraelski model u kojem svi, osim ultraortodoksnih, moraju služiti dvije godine, a zatim su podložni pozivu na vojni rok mjesec dana ili više svake godine dok ne napune 40 godina.
Potreban strateški šok?
Konačno, da bi Britanija ili druge zapadne vojske usvojile takvu politiku, morat će biti pod jakim pritiskom kako bi se promijenio društveni način razmišljanja.
„To zaista zahtijeva od vlada da vode neugodne razgovore sa svojim narodom, razgovore o prijetnji naciji“, rekao je brigadni general Barry. Ali taj način razmišljanja mogao bi se promijeniti „strateškim šokom, sličnog utjecaja na Veliku Britaniju kao što je 11. septembar imao na SAD“.
Međutim, gospodin O'Neill je rekao da je, iako je ruska invazija na Ukrajinu 2022. godine bila "katalizatorski trenutak", postojao "nesklad između naše retorike i naše stvarnosti" zbog kojeg su Britanija i veći dio Evrope i dalje nespremni za rat.
Nazad na ulicama Pariza, mnogi shvataju najave povezane s regrutacijom kao način pripreme šireg stanovništva za mogućnost rata.
„Ako nekoliko evropskih zemalja ponovo uvodi vojnu službu, to je sigurno zato što postoji ideja o potencijalno globalnom ratu“, rekao je Loic. „Mislim da se približavamo nečemu i to je prilično zastrašujuće.“
