Evropska komisija našla se usred sve veće afere nakon što su zastupnici Evropskog parlamenta zatražili objašnjenja o mogućem postojanju mađarske špijunske mreže koja je, prema navodima, godinama djelovala iz ambasade te zemlje u Briselu. U srijedu će Komisija odgovarati pred parlamentarcima na pitanja o navodima da su agenti povezani s vladom Viktora Orbana između 2012. i 2018. pokušavali vrbovati službenike evropskih institucija. Više izvora u Briselu za Politico tvrdi da je „javna tajna“ kako su mađarski obavještajci aktivno radili na regrutaciji ljudi unutar EU.
U središtu skandala našao se evropski komesar Oliver Varhelji (Varhelyi), koji je u to vrijeme predvodio mađarsku ambasadu. Njegova tadašnja pozicija sada otvara pitanje – da li je znao, ili čak učestvovao, u prikrivanju špijunske aktivnosti?
Evropska komisija potvrdila je da provodi internu istragu, a u proces se uključuju i belgijske obavještajne službe. Izvori bliski istrazi, koji su zatražili anonimnost, navode da se istražuju i mogući propusti unutar same Komisije.
Politički pritisak i zahtjevi za ostavkom
Varhelyi je, prema navodima portparola Komisije, prošle sedmice obavijestio Ursulu von der Leyen da „nije bio upoznat“ s navodnim pokušajima vrbovanja. Ipak, pojedini zastupnici tvrde da su upozorenja o mogućoj špijunaži postojala mnogo ranije.
„Crvene zastavice su bile vidljive. Komisija sada mora pokazati ozbiljnost – sprovesti istragu i, ako se optužbe potvrde, tražiti ostavku Varhelyija“, izjavila je Terry Reintke, kopredsjedavajuća Zelenih.
Njen kolega Daniel Freund dodaje da postoje indicije kako su službenici Komisije još tada prijavljivali sumnjive kontakte, ali da reakcije nije bilo. Freund i grupa zastupnika iz S&D-a i liberalnog Renewa pozivaju na formiranje posebnog odbora Evropskog parlamenta koji bi sproveo političku istragu o ovom slučaju.
Podjele unutar Parlamenta
Ideju o formiranju odbora podržala je i predsjednica grupe Socijalista i demokrata Iratxe García, tražeći “mehanizme odgovornosti i praćenja slučaja špijunaže”. Međutim, iz Evropske narodne stranke (EPP) – najveće grupacije u Parlamentu – poručuju da će se usprotiviti takvom prijedlogu, čime bi inicijativa mogla biti blokirana.
Pritisak civilnog društva
Von der Leyen se suočava i s kritikama izvan institucija. Organizacija The Good Lobby Profs smatra da bi Varhelyi trebao odmah podnijeti ostavku, navodeći da su nedavna priznanja bivšeg šefa mađarske obavještajne službe dodatno potvrdila ranije optužbe.
Nekoliko bivših saradnika Varheljija u Briselu potvrdilo je za Politico da je „svima bilo poznato“ kako špijunska mreža djeluje iz mađarske misije pri EU. Jedna od njih tvrdi da joj je član osoblja otvoreno ponudio da sarađuje kao špijun, a kada je to prijavila nadređenima u institucijama EU, „ništa se nije dogodilo“.
Orbanovi ljudi i prikrivanje
U priču se uključio i Peter Mađar (Magyar), bivši saradnik Varhelyija i sadašnji politički rival Viktora Orbana. On je javno optužio Varhelyija da tokom istrage nije rekao istinu o svom radu u ambasadi. „Bilo je opće poznato da su mađarske službe između 2015. i 2018. bile prisutne u Briselu“, naveo je Magyar.
Tadašnji mađarski ministar János Lázár, pod čijom su ingerencijom djelovale službe, izjavio je da se „ne sjeća detalja“, ali je dodao da bi „svaku takvu misiju radije pohvalio nego kaznio“.
Von der Lejen pod udarom
Posebnu pažnju izaziva i pitanje zašto je Ursula von der Lejen, uprkos svemu, insistirala na tome da Varhelyi ostane komesar. Više izvora tvrdi da je predsjednica Komisije 2024. godine lično lobirala da njegov novi mandat bude potvrđen, uprkos protivljenju dijela poslanika.
Varhelyi je sada komesar za zdravstvo, dok je u prethodnom sazivu bio zadužen za proširenje EU – resor koji je često bio u središtu političkih tenzija između Brisela i Budimpešte.
