Neke vlade EU koristile su nacionalnu sigurnost kao izgovor...
Zemlje Evropske unije ne mogu se pozivati na nacionalnu sigurnost kao bjanko ček kako bi opravdale svoju upotrebu špijunskog softvera, upozorila je Evropska komisija u dokumentu u koji je Politico imao uvid.
Vlade koje odluče koristiti intruzivan softver za nadzor, poput Pegasus NSO Grupe, “ne mogu izvršavati svoju odgovornost na način koji potkopava učinkovitost zakona EU” o zaštiti podataka i privatnosti, navodi se u nacrtu dokumenta, napisanom kao odgovor na izvještaj odbora Evropskog parlamenta o špijunskom softveru.
Nacionalnu sigurnost koristile su kao izgovor neke vlade EU koje su koristile špijunski softver za prikupljanje podataka s telefona i drugih uređaja koji pripadaju advokatima, novinarima, pa čak i opozicijskim političarima.
U Španiji je najmanje 65 katalonskih separatističkih političara bilo na meti špijunskog softvera. U Grčkoj je izbio skandal kada je vlada priznala da je prisluškivala telefon opozicionog lidera. Postoje i slučajevi upotrebe špijunskog softvera protiv aktivista i novinara u Poljskoj i Mađarskoj.
Dokument, kada bude finaliziran, bio bi prvi put da je Komisija zauzela stav o špijunskom softveru. Prvobitno je trebalo da bude objavljen u junu, ali je datum objavljivanja sada pomeren, izjavila su dva zvaničnika Komisije pod uslovom da ostanu anonimni jer nisu bili ovlašćeni da razgovaraju o tome.
- Kada je pod odgovarajućim uslovima i merama zaštite, upotreba nametljivog softvera za nadzor od strane organa nacionalne bezbednosti ili organa za sprovođenje zakona može poslužiti za zaštitu važnih ciljeva od opšteg javnog interesa u demokratskom društvu - navodi se u dokumentu.
Uprkos tome, ističe se, njegova neadekvatna upotreba može potkopati ili čak uništiti pravilno funkcionisanje demokratskih procesa pod krinkom njihove odbrane.
- Nametljivi softver za nadzor dovodi do ozbiljnog ometanja osnovnih prava i stoga ga treba strogo kontrolisati - upozorava se.
Međutim, "sama činjenica da je nacionalna sigurnost u pitanju ne čini zakon EU neprimjenjivim", upozorava se u dokumentu.
Dok je vlada Sjedinjenih Država izdala izvršne naredbe o stavljanju određenih špijunskih kompanija na crnu listu, Komisija tek treba da odgovori na poziv parlamenta da izradi nacrt zakona ili ukori zemlje zbog zloupotrebe moćne tehnologije.
Nacrtom se predlaže i nekoliko "minimalnih mjera zaštite i uslova" koje treba primijeniti "bez obzira na svrhu nadzora".
Ovo uključuje osiguranje da je sud ili nezavisno tijelo dalo prethodno odobrenje za nadzor i isključivanje korištenja špijunskog softvera na novinarima i drugima. To bi zahtijevalo provjere koji podaci se obrađuju i da li još uvijek postoji valjan razlog za praćenje. Također se predlaže obavijestiti osobe koje su bile pod nadzorom.
“Nesumnjivo, jedno od najvažnijih prava pojedinaca je pravo da budu obaviješteni da su bili podvrgnuti korištenju nametljivog softvera za nadzor nakon što prođe prijetnja koja je pokrenula njegovo korištenje”, navodi se.
