Brisel se priprema da preispita njemačke granične prakse, dok vlada Friedricha Merza razmatra da li da proširi unutrašnje kontrole Šengena...
Evropska komisija će u martu pokrenuti zajedničku procjenu sa državama članicama kako bi ispitala kako Njemačka provodi pravila i zaštitne mjere Šengenskog prostora. Dva izvora upoznata s procesom potvrdila su da je procjena uslijedila nakon medijske istrage koja je otkrila da su njemačke vlasti označile nekoliko ukrajinskih državljana koji su služili kazne u zatvorima pod kontrolom Rusije kao sigurnosne prijetnje i zabranile im ulazak u Evropsku uniju.
Očekuje se da će procjena detaljnije razmotriti pristup Berlina kontroli granica. Njemačka je uvela privremene i nasumične policijske kontrole duž svojih nacionalnih granica i koristi tehnologiju kako bi uticala na način na koji druge zemlje upravljaju vanjskom granicom EU.
Konzervativna vlada kancelara Friedricha Merza naglasila je strogu kontrolu granica kao dio svoje agende za migracije i sigurnost. Merzova administracija također vidi provjere i deportacije kao odgovor na domaći politički pritisak i rastuću podršku krajnje desnoj stranci Alternativa za Njemačku (AfD). U martu vlada mora odlučiti hoće li produžiti privremene kontrole, za koje neki kažu da su nespojive s principom slobodnog kretanja u EU, za još šest mjeseci.
Slovenski zastupnik u Evropskom parlamentu Matjaž Nemec, član grupe za nadzor schengenskih granica u Evropskom parlamentu, izjavio je da se "šengenski prostor raspada", kritikujući Komisiju zbog nedostatka reakcije na moguća kršenja od strane velikih država poput Njemačke i Francuske.
Njemačka je u Šengenski informacioni sistem (SIS) unijela upozorenja za nekoliko ukrajinskih izbjeglica koje su bile zatvorene u kaznenim ustanovama pod kontrolom Rusije. Ukrajinske vlasti su podijelile spisak od 3.738 bivših zatvorenika s evropskom agencijom za provođenje zakona, Europolom, samo u informativne svrhe. Međutim, neka imena su završila u SIS-u, bazi podataka koja povezuje granične i policijske vlasti EU i omogućava razmjenu upozorenja u stvarnom vremenu.
Njemačko ministarstvo unutrašnjih poslova pismeno je za POLITICO saopštilo da se obavještenja o odbijanju ulaska izdaju samo nakon individualnih procjena, kada se osoba smatra rizikom za javni red ili sigurnost. Ministarstvo je priznalo da nema statistiku o primjeni ovih obavještenja na određene grupe.
Savezni ured za zaštitu ustava u Njemačkoj naglasio je da je upoznat sa slučajevima u kojima su ruske obavještajne službe kontaktirale ili koristile ukrajinske građane s okupiranih teritorija ili prebačene u Rusiju. Prema njegovim riječima, te procjene se dijele s drugim njemačkim vlastima i mogu se uzeti u obzir prilikom donošenja odluka vezanih za sigurnost.
Međutim, neki zastupnici u Evropskom parlamentu i organizacije za ljudska prava pozivaju da se revizije zasnivaju na konkretnim dokazima. Češki zastupnik u Evropskom parlamentu Nikola Bartůšek rekao je da bi pojačana kontrola mogla biti legalna, ali je upozorio da vlasti trebaju izbjegavati tretiranje žrtava rata kao automatskih osumnjičenih.
Pojedinačni slučajevi pokazuju da su neki bivši ukrajinski zatvorenici suočeni sa odbijanjem ulaska u Češku Republiku i Poljsku zbog upozorenja koje je Njemačka unijela u SIS. Nacionalne vlasti su naglasile da su obavezne da implementiraju upozorenja koja važeća na nivou Schengena. Prema riječima advokata koji zastupaju ove ljude, osporavanje upozorenja zahtijeva vrijeme i finansijske resurse koje većina njih nema.
Evropska komisija koordinira godišnje procjene implementacije Schengenskih pravila od strane država članica, putem timova nacionalnih stručnjaka uz podršku agencija kao što su Frontex i Europol. Konačni izvještaji uključuju preporuke za svaku zemlju i sažeti su u godišnjem „Rezultatu“.
Njemačka zastupnica u Evropskom parlamentu Birgit Sippel (SPD) izjavila je za POLITICO da procjene ostaju nemoćne ako nedostaje političke volje za sprovođenje pravila i pozvala na brzo uklanjanje unutrašnjih kontrola kako bi se očuvao Šengenski prostor.
Prema riječima zvaničnika EU, tim za evaluaciju će se sastojati od preko 60 stručnjaka, koji će obavljati terenske posjete, tražiti dokumente i analizirati da li postojeći mehanizmi sprečavaju automatsku ili kategoričku upotrebu upozorenja u SIS-u.
U izvještaju Evropskog odbora za zaštitu podataka od 4. februara uočen je nedostatak potpunih podataka iz nekih država članica, što otežava procjenu da li se poštuju prava pojedinaca u okviru SIS-a. Podaci koje je pregledao POLITICO pokazuju velike razlike između zemalja u načinu na koji obrađuju zahtjeve za pristup, ispravku ili brisanje podataka. Njemačka je 2024. godine primila 4.169 zahtjeva za pristup i odobrila oko polovinu njih, dok je Slovenija, sa 4.249 zahtjeva, odobrila gotovo sve.
Organizacija Statewatch i grupa za digitalna prava EDRi kritikovale su nedostatak transparentnosti i pozvale Komisiju da ojača nadzor nad nacionalnim vlastima.
Očekuje se da će predstojeća evaluacija pokazati da li su njemačke prakse u skladu sa schengenskim standardima i da li garancije za individualna prava funkcionišu u praksi.
