Cijene hrane na globalnom nivou zabilježile su pad u maju, prvi nakon višemjesečnog rasta, pokazuju podaci Agencije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO) objavljeni u petak. Glavni uzroci pada cijena su pojeftinjenje kukuruza i palminog ulja, koje je prevagnulo nad rastom cijena mesa i mliječnih proizvoda.
FAO-ov indeks cijena osnovnih prehrambenih proizvoda u maju je iznosio 127,7 bodova, što predstavlja pad od 0,8 posto u odnosu na april, kada je zabilježena najviša vrijednost u posljednje dvije godine. Ipak, u poređenju s majem prošle godine, cijene su i dalje više za šest posto.
Poseban pad zabilježen je u kategoriji biljnih ulja, čije su cijene u maju pale za 3,7 posto u odnosu na prethodni mjesec. Ovaj trend rezultat je povećane proizvodnje u jugoistočnoj Aziji i smanjene potražnje u industriji biogoriva. Iako je došlo do mjesečnog pada, biljna ulja su još uvijek skuplja za gotovo 20 posto nego u istom periodu prošle godine.
Cijena šećera je također pala za 2,6 posto u odnosu na april, uglavnom zbog globalnih ekonomskih neizvjesnosti i slabljenja potražnje u prehrambenom sektoru.
Cijene žitarica zabilježile su pad od 1,8 posto, s posebnim akcentom na kukuruz, čija je cijena opala zbog izuzetno dobrog uroda i velikih zaliha u Argentini i Brazilu, te pozitivnih prognoza za žetvu u Sjedinjenim Američkim Državama. Pšenica je također pojeftinila, zahvaljujući slabijoj potražnji i poboljšanim uslovima za uzgoj širom sjeverne hemisfere, naročito nakon obilnih padavina krajem maja koje su smanjile rizik od suše.
S druge strane, sektor mesa zabilježio je rast cijena – najizraženiji u maju. Cijene govedine, svinjetine i ovčetine porasle su, što je poništilo niže cijene peradi koje su zabilježene zbog zabrana uvoza uslijed izbijanja ptičje gripe u Brazilu.
Mliječni proizvodi su poskupjeli za 0,8 posto, a najviše je poskupio maslac, čije su cijene porasle zbog velike potražnje iz azijskih zemalja, dosegnuvši najviši nivo otkako FAO prati ove podatke.
U odvojenom izvještaju, FAO procjenjuje da je ukupna svjetska proizvodnja žitarica u 2024. godini iznosila 2,853 milijarde tona, što je na približno istom nivou kao i prethodne godine. Za 2025. godinu prognozira se rast proizvodnje na rekordnih 2,911 milijardi tona, pri čemu bi najviše trebala porasti proizvodnja kukuruza, dok se kod pšenice očekuje skromniji rast.
Globalna potrošnja žitarica bi, prema procjenama FAO-a, u sezoni 2025/2026. trebala porasti za 0,8 posto, na ukupno 2,898 milijardi tona. U prehrambenom sektoru očekuje se rast potrošnje za 0,9 posto, dok bi sektor stočne hrane trebao zabilježiti rast od 0,5 posto.
Zalihe žitarica, koje bi do kraja jula 2025. mogle pasti za dva posto, na 865 miliona tona, prema FAO-ovim procjenama bi se u narednoj sezoni mogle blago oporaviti i doseći 873,6 miliona tona.
Također, globalna trgovina žitaricama mogla bi se oporaviti u sezoni 2025/2026, s očekivanim rastom od 1,9 posto, na ukupno 487,1 milion tona. To bi predstavljalo stabilizaciju nakon pada od gotovo sedam posto u tekućoj sezoni, koji je velikim dijelom uzrokovan slabijom potražnjom iz Kine.
Zaključno, FAO naglašava da trenutne prognoze ukazuju na stabilnu opskrbu hranom i izbalansiran odnos između ponude i potražnje na svjetskom tržištu.
