EKONOMSKE TEME

Nikšić o BH Telecomovoj kupovini Telemacha: Postoje dva-tri otvorena pitanja o kojima ne smijem javno govoriti

Nermin Niksic 04 2026 ftv

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić (SDP) je govorio o nekim od najznačajnijih ekonomskih pitanja za FBiH. Na početku gostovanja u emisiji "Plenum" Federalne televizije (FTV) je govorio o projektu plinovoda Južna interkonekcija. Upitan je zašto se namjerava privatna američka kompanija AAFS uključiti u realizaciju ovog projekta.

"Važno je da proces bude transparentan i da nema zakulisnih radnji. Jasno je da je postignut širok politički konsenzus o važnosti ovog projekta. Niko racionalan ne može biti protiv toga. Terminal ukapljenog prirodnog plina (LNG) u Hrvatskoj je u vlasništvu Amerike i oni žele time raspolagati na određeni način, da imaju kontrolu", odgovorio je.

Napomenuo je da je prošlo nekoliko godina na političkim prepucavanjima oko toga te je ocijenio da je to dovelo do pat pozicije.

Naveo je da spomenuta američka kompanija, posredovanjem Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini i američke administracije u cijelosti, želi investirati u izgradnju Južne interkonekcije. Podsjetio je na još jedan značajan aspekt ovog plinovoda.

"To neće biti plinovod samo za FBiH, već će biti tranzitni plinovod ka ostalim evropskim državama. Dakle, imamo interes što će Federacija zarađivati na transportu plina", uvjerava.

Na pitanje otkud privatna kompanija u poslu u kojem jedna vlada daje garancije, Nikšić je odgovorio da to nije neuobičajeno kada se donese lex specialis zakon.

Govoreći dodatno o značaju Južne interkonekcije prepričao je dio razgovora s pojedinim NATO-ovim generalima.

"Pitao sam ih da li ovim plinovodom na mala vrata dolazimo pod sigurnosni kišobran NATO-a, odgovorili su mi: 'Da, ulazite pod sigurnosni kišobran NATO-a'. NATO nije samo vojna sila, već i ekonomsko pitanje. Dobro je da imamo partnera spremnog da štiti svoju investiciju", konstatirao je.

Upitan je i o tome kako se u javnosti izgubila priča o namjeri američke građevinske kompanije Bechtel da gradi Južnu interkonekciju.

"Nije nestala. Imali su nekoliko posjeta u Vladi FBiH. Zainteresirani su i za Južnu interkonekciju, i za izgradnju mreže brzih cesta i autoceste, obnovu željeznice, energetske projekte. Jako su zainteresirani, svjesni da igraju utakmicu s kompanijama iz svoje zemlje", rekao je.

Također je napomenuo da je Bechtel bio zainteresiran da gradi tunel Prenj kao dionicu Koridora 5C.

Uvjerava i u to da će Energoinvest ostati jedini uvoznik plina i ne vidi razlog da se to promijeni nakon izgradnje Južne interkonekcije. Za kontroverznog izraelskog biznismena Amira Grossa Kabirija je rekao da će moći koristiti taj plin, kao i svako drugi.

U osvrtu na tvrdnju predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da će već ovaj mjesec u Dubrovniku biti potpisan međudržavni sporazum Bosne i Hercegovine i Hrvatske za Južnu interkonekciju, kazao je da bi volio da se to dogodi čim prije.

Naglasio je da bi kompanija AAFS trebala biti operater novog plinovoda, ali da tek predstoji pregovaranje uslova koncesije za taj plinovod.

Namjenska industrija

Tema razgovora s premijerom FBiH bili su i navodi o namjenskoj industriji u ovom entitetu, što se prvenstveno odnosi na nepotizam i klijentelizam.

"To su ozbiljne optužbe, ali ih je vrlo lako odbaciti. No, nisu objašnjene optužbe Vlade Ukrajine da je (kompanija Regulus, dioničar u Pretisu) uzela 200 miliona dolara (300,3 miliona KM) avansa i da ništa nisu isporučili. To je kompanija koja je kod mene izazvala podozrenje", istakao je.

Najavio da će protiv Regulusa pokrenuti, kako je izjavio, pitanje istrage na osnovu dostupnih informacija - da su se u svijetu lažno predstavljali, uzimali avans i pravili dodatne dubioze.

"Država mora biti većinski vlasnik namjenske industrije, ali ne možemo spriječiti da neko na berzi kupi dionice firmi namjenske industrije. Regulus je dijelom odgovoran za tešku situaciju u Pretisu", dodaje.

Negira da su članovi porodice onih koji su u Vladi FBiH u upravljačkim organima kompanija namjenske industrije. Osim toga, negirao je da se namjerava po zahtjevu ministra odbrane Bosne i Hercegovine Zukana Heleza (SDP) zaposliti veći broj ljudi u BNT-u, koji će glasati za SDP.

"U BNT-u ćemo zaposliti 50 ljudi, što je prije tri godine bilo nezamislivo jer su bili pred gašenjem. Kako možemo uzeti dobit i iskoristiti je u predizborne svrhe?!", rekao je.

Tvrdi da je Regulus za svoje potrebe angažovala penzionisane američke obavještajce.

"Pokušali su me ucijeniti, 'prijateljski' su me savjetovali da budem dobar s Regulusom", naglasio je.

Izgradnja Koridora 5C: "Prepreke su otklonjene"

Prema njegovim riječima, izgradnja Koridora 5C jeste bila obustavljena, ali više nije. Ne želi prebacivati odgovornost na izvođače radova.

"Nije normalno da kompanije koje su dobile posao ne naplate plate za ono što rade. Prepreke su otklonjene, isplaćeno im je do posljednjeg eura. Nastavit će se izgradnja započetih dionica autoceste", naveo je.

Podsjetio je da je aktuelna Uprava Autocesta FBiH podnijela 14 krivičnih prijava protiv bivše uprave.

"Bila bi malo jedna emisija da pričamo o tome šta je radila bivša Uprava - promjene trasa, prodaje samom sebi po višoj cijeni, nadzor su radili bivši članovi Uprave itd. Kada to načnete, onda ne znaju kako skrenuti pažnju, pa pišu anonimne prijave protiv aktuelne Uprave", kazao je Nikšić.

Kako je istakao, trenutni problem u odnosu evropskih kreditora i Autocesta FBiH jeste u nadzoru koji nije odobren, tj. ugovor za nadzor koji nije potpisan. Nekoliko puta je naglasio da svako, pa i aktuelna Uprava Autocesta, treba odgovarati za eventualne nezakonitosti. Upitan je i da li rizikuje zbog nečijih pozicija u Autocestama FBiH.

"Ne rizikujemo ništa osim da budemo banana država. Govorimo o tome ko ima nadležnost, šta i kako. U slučaju da nađemo dokaz da je nešto nezakonito uradila aktuelna Uprava, prvi ću tražiti sankcije da odgovaraju. Neka se sve ispita", poručio je.

BH Telecomova akvizicija Telemacha

Nikšić je govorio i o namjeri BH Telecoma da kupi Telemach. Naime, osvrnuo se na glasinu da se odustalo od te akvizicije.

"Vlada FBiH i ja lično smo u startu, kada je bila prethodna Uprava BH Telecoma, to podržali. Smatram da bi bila sjajna poruka u ovakvoj situaciji da se BH Telecom širi u regiji. I danas to podržavam. Ne želim sumnjati u dobru namjeru, ali to što podržavam automatski ne znači da nemamo neka pitanja kao Vlada", ukazao je.

Kako je naglasio, postoje dva-tri otvorena pitanja u vezi ove akvizicije, o kojima ne smije javno govoriti jer su poslovna tajna. Ima razumijevanje da je BH Telecom spreman kupiti Telemach i iznad, kako je izjavio, javne cijene ukoliko će time spriječiti da neko drugi kupi Telemach.


Znate više o temi ili prijavi grešku