Visoki predstavnik Christian Schmidt jučer je donio odluku koja će omogućiti funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine (NUB BiH), ali je pritom izostavio ključne elemente koji bi trajno riješili dugotrajnu krizu u ovoj instituciji.
Iako je njegov potez osigurao minimalne uvjete za rad NUB-a i drugih državnih kulturnih institucija, Schmidt nije uspio uvesti zakonska rješenja koja bi osigurala trajno finansiranje i jasno definisanu proceduru za imenovanje upravnih odbora i direktora.
Odluka visokog predstavnika je značajna jer omogućava da NUB BiH, zajedno sa šest drugih ključnih kulturnih institucija, barem još neko vrijeme opstane, ali je izostavila dugoročno rješenje za sistemsko finansiranje i osiguranje njihove stabilnosti. Institucije kao što su Zemaljski muzej, Historijski muzej, i Umjetnička galerija BiH, koje su od 1992. godine bile u statusu institucija od republikanskog značaja, i dalje nemaju osigurana sredstva sa državnog nivoa. Kanton Sarajevo je privremeno preuzeo finansiranje, dok se na državnom nivou čeka rješenje.
Za uposlenike NUB-a, poput Adise Žero, odluka visokog predstavnika je korak naprijed, ali još uvijek ne rješava temeljni problem. „Optimista sam, ali samo zato što nas Visoki predstavnik barem nije ignorisao. Sada svi koji su obećali finansijska sredstva moraju ih i realizirati. I dalje čekamo odgovornost Federalnog ministarstva obrazovanja i Vlade TK“, izjavila je Žero, ističući kako će se plate i režijski troškovi nastaviti plaćati iz donacija i grantova, jer trajni izvor finansiranja i dalje nije riješen.
Nakon što je Schmidt iskoristio svoje bonske ovlasti da osigura funkcionisanje institucija, ipak nije riješio ključna pitanja. Činjenica da nije uveo zakonske odredbe koje bi obavezivale vlasti na trajno finansiranje i jasnu proceduru za imenovanja u upravnim odborima, ostavlja vrata otvorena za dalja politička previranja. Ova odluka dolazi samo dan nakon što su advokati angažirani od strane OHR-a pred sudom u Strazburu branili troetnički sistem u BiH, što dodatno podgrijava sumnje u motivacije visokog predstavnika. Iako Schmidt nije odlučio donijeti radikalne mjere, on je odabrao kratkoročno rješenje koje neće riješiti temeljne političke razlike, a upravo su političari iz Republike Srpske, predvođeni Miloradom Dodikom, već jasno dali do znanja da neće podržati bilo što što ide u korist jačanja državnog identiteta.
Schmidt je mogao u svojoj odluci ugraditi klauzulu koja bi obavezivala Vijeće ministara da riješi finansiranje u roku od 60 dana, ali je to propustio učiniti. Odluka da se problem prekriva bez stvarnog rješenja daje do znanja da će političke podjele i dalje blokirati bilo kakav napredak. Prema svemu sudeći, Schmidt je samo odgodio neizbježnu političku krizu, a ovo rješenje, koliko god bilo nužno, ostavlja NUB BiH i druge institucije na milost i nemilost političkim manipulacijama.
