Dok se Milorad Dodik i vlasti u Republici Srpskoj konstantno trude urušiti državu Bosnu i Hercegovinu i pokazati je kao nefunkcionalnu i "propalu", situacija s dugom Republike Srpske prema kompaniji "Viaduct" pokazuje drugu sliku, koja ne ide nužno u korist vlasti RS-a.
U trenucima dok vlasti RS-a vrše napad na ustavno-pravni poredak Bosne i Hercegovine i pokušavaju da preuzmu ovlasti koje im ne pripadaju i prikažu se da su više država od države Bosne i Hercegovine, situacija s dugom od 110 miliona KM prema kompaniji Viaducta je razgolila priču o "međunarodnom položaju" RS-a, ali i o finansijskoj moći ovog entiteta.
Naime, prema pravilu država Bosna i Hercegovina je garant za dugove i međunarodne sporove u koje uđu niže administrativne jedinice, pa je tako Bosna i Hercegovina bila i dio arbitraže u ime RS-a koji to nije mogla biti zbog svog nedržavnog položaja. Bosna i Hercegovina je izgubila tu arbitražu, ali je obaveze prema ranijem sporazumu trebala da preuzme Republika Srpska.
Sada se vlasti RS-a i ministri iz RS prema ovome problemu odnose kao da ga nisu oni izazvali i ugrožavaju zračni saobraćaj iznad Bosne i Hercegovine jer je Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) dobila sudski nalog kojim se nalaže zamrzavanje svih uplata prema Bosni i Hercegovini.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto je kazala kako su predstavnici RS-a odbili da učestvuju u radnom timu koji se bavio ovim pitanjem,
Također, prema Krišto, ministar finansija Srđan Amidžić koji treba da predloži rješenje je tražio rok od 15 dana, što nije opravdanje jer se odluka mogla donijeti odmah.
Novinari su postavili pitanje da li je cilj Republike Srpske da opstruira izvršenje presude i stvori dodatne probleme.
"Iz svega što smo vidjeli u prethodnih godinu dana, zaključak je jasan – postoji namjera da se prolongira rješavanje ovog pitanja i da se stvore dodatni troškovi za BiH", odgovorila je Krišto.
Dakle, vlasti Republike Srpske se još jednom obaveze prema Ustava Bosne i Hercegovine, Dejtonskom sporazumu i državi Bosni i Hercegovini shvataju kao "švedski stol" u kojem oni uzimaju ono što hoće od države, a u drugim pitanjima se postavljaju kao vrhovni tumači za pravna i ustavna pitanja.
Odbijanje RS-a da preuzme odgovornost za dugove koje ima otvara i pitanje finansijske situacije u ovom entitetu, za koju su njegove vlasti tvrdile da je stabilna.
