U posljednjih 10 godina, vlast, na čelu sa SNSD – om, platila je nevjerovatnih milijardu maraka zbog unutrašnjeg i spoljašnjeg duga. I kraja zaduživanju očigledno nema.
Dok banke koje kupuju državne hartije od vrijednosti zarađuju, predstavnici vlasti odmahuju rukom s tvrdnjom da je RS stabilna. S druge strane, stručnjaci upozoravaju da će posljedice biti bolne.
Vlada RS ne prestaje da priča o obećanoj zemlji. Međutim, finansijski vrtlog u kome se našla sve više se zapetljava.
Vlast, na čelu sa SNSD-om, u posljednjih deset godina je samo na ime kamate za spoljni i unutrašnji dug, platila čak milijardu maraka, što je zvanični podatak Ministarstva finansija RS.
U prevodu, maćehinski odnos institucija RS prema sopstvenom narodu, koštao je svakog građanina oko 1200 maraka. Ubrzano zaduženje građana nastavljeno je i nakon sankcija visokim zvaničnicima, jer su strani investitori udarili finansijski blok RS-u. Vlada ovog entiteta je spas pokušala da pronađe na domaćem tržištu.
Da smo mi pod sankcijama, i to žešćim, a ne tihim kada su u pitanju finansijska tržišta. Ali eto ipak se mi snalazimo, i isplaćujemo sve na vrijeme – rekla je Zora Vidović, ministar finansija RS pred narodnim zastupnicima. Vlada RS se pametno dosjetila da domaćim bankama prodaje državne hartije od vrijednosti po enormno visokim kamatama, od 6 do 7 posto, dok se te kamate, primjera radi, u Federaciji BiH kreću od 3 do 4 posto.
Pošto je Vlada RS objavila već u posljednjih 5,6 puta da je voljna da daju, od londonske berze do banjalučke, po kamati od 6 posto, pitanje je koje banke imaju potencijal da kupe te obveznice – kaže ekonomista Zoran Pavlović. A u lovu u mutnom, banke su pronašle svoju korist. Na koji način? Naizgled dobre ponude banaka koje su naprasno povećale kamatne stope na štednju građana do nevjerovatnih četiri i po posto, imaju sasvim drugu pozadinu. Jer povećanjem kamata na štednju, banke pokušavaju da povećaju svoje zalihe novca, da bi imali čime da kupe obveznice RS i tako zarade.
Svaka banka prema svojim tržišnim kriterijumima određuje svoja pravila igre, kolike će im biti kamate i na koji način će poslovati. Procjena banke je da će hoće sigurniji priliv novca kroz depozite, i onda daje i veću kamatnu stopu, odnosno prijevremenu kamatnu stopu – kaže Berislav Kutle, predsjednik Udruženja bankara BiH. Stav da ovakve kamatne stope na štednju građana pokazuju povoljniju ekonomsku situaciju u RS, u odnosu na Federaciju BiH, u domenu je iluzije, poručuju stručnjaci.
S jedne strane imamo visoke kamatne stope, po kojima se RS zadužuje, što govori o nepovoljnoj situaciji RS i da ne može lako pronaći investitore i kupce za obveznice. I sada banke prepoznaju tu svoj interes pa privlače štediše kako bi njihov novac investirali u ova ulaganja – kaže ekonomista Igor Gavran.
Sve neodoljivo podsjeća na slučaj Dafina i Jezda iz devedesetih godina u Srbiji, kada je kroz dvije instant banke, propalo oko 450 miliona maraka od 150 hiljada štediša. Od tada do danas postoje sumnje da prevara vijeka nije bila moguća bez državnog amina.
