Unatoč zakonskim zabranama i ranijim sankcijama, na stadionima u Banjoj Luci ponovo su se mogli čuti povici kojima se veliča ime Ratka Mladića, osuđenog na doživotnu kaznu zatvora pred Haškim tribunalom za genocid i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Ponavljanje ovakvih incidenata, uz izostanak dosljednih reakcija institucija, sve češće se ocjenjuje kao oblik normalizacije ekstremističkih narativa.
Ovo nije izolovan slučaj, jer je i ranije zabilježeno skandiranje istog sadržaja na utakmicama u BiH. Podsjeća se i da je Nogometni/Fudbalski savez BiH ranije kaznio FK Borac sa 10.000 KM zbog sličnih ispada navijača, uključujući i upotrebu pirotehnike i veličanje ratnih zločinaca.
Naučni saradnik Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu Hikmet Karčić upozorava da nedosljedno kažnjavanje ima dugoročne posljedice.
“Kada sankcije nisu dosljedne, brze i proporcionalne, šalje se poruka da se veličanje ratnih zločinaca može ponavljati bez ozbiljnih posljedica”, pojašnjava Karčić.
On dodaje da su novčane kazne često nedovoljne, jer se u praksi doživljavaju kao trošak, a ne kao preventivna mjera.
“U nedostatku krivične odgovornosti pojedinaca i organizatora, prostor na stadionima ostaje pogodan za reprodukciju ekstremnih narativa”, kazao je.
Karčić razlikuje poricanje i veličanje ratnih zločina, naglašavajući da je ovo drugo posebno opasno.
“Dok poricanje pokušava negirati utvrđene činjenice, veličanje predstavlja aktivnu afirmaciju i legitimizaciju počinjenih zločina”, ističe on.
Prema njegovim riječima, stadion ne stvara takve poruke, već ih odražava iz šireg društveno-političkog ambijenta.
“Kada politički akteri relativiziraju presude ili umanjuju zločine, to se prenosi i na stadione. Stadion to samo amplificira”, dodaje Karčić.
Zakonski okvir u BiH predviđa sankcije za ovakvo ponašanje, uključujući i Krivični zakon BiH, kao i disciplinske mjere Nogometnog saveza BiH. Kazne za klubove mogu iznositi od 3.000 do 30.000 KM, uz mogućnost igranja bez publike.
Sportski novinar “Oslobođenja” Jasmin Talić ocjenjuje da se kazne često ne primjenjuju dovoljno strogo.
“Jako je važno napomenuti da su kazne i odluke nekad i smiješne, posebno ako su navijači veličali ratne zločince ili vrijeđali državu BiH”, naveo je Talić.
Po njegovom mišljenju, disciplinski sistem bi morao biti strožiji i dosljedniji.
“Mora se promijeniti disciplinski pravilnik u smislu da se poveća iznos novčanih kazni. To je ‘najbolji lijek’ da se suzbiju ovakve stvari”, rekao je.
Slični incidenti zabilježeni su i na utakmicama drugih klubova, uključujući i navijače Radnika iz Bijeljine tokom ove sezone WWin lige BiH.
Istraživač Memorijalnog centra Srebrenica Edin Ikanović upozorava da je problem dugotrajan i sistemski.
“Najveću podršku svemu tome vidimo kroz izjave zvaničnika koji na različite načine negiraju genocid i pružaju podršku presuđenim ratnim zločincima”, kazao je Ikanović.
Prema podacima Memorijalnog centra Srebrenica, u posljednjem izvještaju zabilježeno je više desetina slučajeva negiranja i relativizacije genocida.
On smatra da bi aktivniji rad Tužilaštva BiH mogao imati efekat odvraćanja.
“Da Tužilaštvo pokrene postupke, sigurno bi to uticalo na smanjenje ovakvih pojava”, ističe Ikanović.
Iz Tužilaštva BiH je ranije saopćeno da nije zaprimljena prijava u vezi konkretnog događaja.
Sociolog Esad Bajtal smatra da je problem duboko ukorijenjen u političkom kontekstu.
“Sport bi trebao biti sport. Međutim, političke strukture uspijevaju diktirati način patološkog navijanja”, navodi Bajtal.
On upozorava da se na stadionima formira atmosfera u kojoj masa preuzima kolektivne poruke bez individualne odgovornosti.
“To su ljudi koji nisu svjesni da su izmanipulisani”, zaključuje Bajtal.
