Dok se građanima nameću sve strožiji fiskalni propisi i obaveze, vlast je još jednom pokazala da ima poseban tretman za unosni biznis kockanja i klađenja.
Nacrt Zakona o fiskalizaciji transakcija u Federaciji BiH usvojen je u oba doma Parlamenta, otvarajući put ka javnoj raspravi. No, jedna stavka u ovom zakonu izaziva opravdani bijes i sumnju – kladionice i dalje ostaju izvan obuhvata pune fiskalizacije.
U moru novih obaveza koje će pogoditi male i srednje privrednike, zanatlije i trgovce, sektor kockanja se ponovo izvlači s posebnim tretmanom. Prema predloženim rješenjima, djelatnost kockanja i klađenja neće biti podložna istoj fiskalizaciji kao ostale privredne djelatnosti, pod izgovorom da su ove firme „već u sistemu praćenja putem Porezne uprave“.
Opozicija, kao i jedan dio vladajuće strukture, godinama upozorava na posebne pogodnosti koje uživa kladioničarski lobi u BiH. Ovo nije prvi put da se u fiskalnim reformama prave izuzeci za taj sektor, koji je već poznat po rekordnim prihodima i izuzetno niskim poreznim obavezama u odnosu na ostvareni profit. I dok vlast insistira na transparentnosti i jednakim pravilima igre za sve, kladioničarski sektor nastavlja raditi pod povlaštenim uslovima.
Kladionice kao "sveta krava" fiskalnog sistema
Dok će svaki zanatlija, trgovac ili ugostitelj morati proći rigorozne fiskalne kontrole, kladionice će i dalje nastaviti poslovati uz minimalan nadzor i pod posebnim režimom. Naravno, objašnjenje koje vlast nudi zvuči kao pokušaj zamazivanja očiju javnosti – navodno, sve transakcije u kladionicama već su evidentirane online i Porezna uprava ih prati u realnom vremenu. No, ostaje pitanje: ako je sve tako transparentno i legalno, zašto onda industrija kockanja uporno izbjegava puni nadzor fiskalnih kasa, kao što je slučaj sa svim drugim djelatnostima?
Kako su Nikšić i drugovi pretvorili porezni sistem u batinu protiv naroda dok povlašteni uživaju plodove naše muke
Još jedan problem je selektivna primjena zakona. Mali privrednici koji ostvaruju godišnji prihod od preko pet hiljada maraka obavezni su ući u sistem fiskalizacije, dok istovremeno kladionice – koje ostvaruju stotine miliona maraka prometa godišnje – uživaju „poseban tretman“. Ovakav zakon ne samo da nije pravedan, već je i direktan pokazatelj da se u BiH zakoni pišu po mjeri moćnih finansijskih centara.
Nikšićevo obećanje ili još jedno političko zamajavanje?
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić pokušava umiriti javnost tvrdnjama da će Vlada razmotriti izmjene Zakona o porezu na dobit, kako bi se umjesto igrača dodatno oporezovale same kladionice. Prema njegovom prijedlogu, cilj bi bio uvesti veći porez na dobit kladionica, umjesto da se dodatno opterećuju igrači. No, s obzirom na dosadašnje trendove i višegodišnje izbjegavanje ozbiljnih fiskalnih zahvata u industriji kockanja, ostaje veliko pitanje da li će vlast imati hrabrosti i političke volje da zaista sprovede ovu reformu.
Kladioničarski lobi u BiH već godinama funkcioniše kao država u državi, sa svojim pravilima igre i posebnim privilegijama. Javna rasprava o novom zakonu trajat će 90 dana, ali je malo vjerovatno da će vlast dozvoliti ozbiljne izmjene koje bi ugrozile interese moćnih vlasnika kladionica. Ako se po jutru dan poznaje, reforma fiskalnog sistema u Federaciji BiH opet će pasti na plećima malih privrednika i građana, dok će oni najbogatiji i dalje poslovati pod posebnim uslovima.
Pitanje je samo – dokle? Ili je možda bolje pitati: Ko će se u ovoj zemlji konačno usuditi da kaže „dosta“ kladioničarskoj imperiji koja godinama uživa status nedodirljivog igrača u finansijskom sistemu BiH?
