Nakon godina opadanja, nesigurnosti i fiskalne agonije koja je pogodila BHRT, ministar prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine Edin Forto napokon je odlučio poduzeti nešto u vezi s problemima ove državne televizije.
Iako bi se moglo reći da je njegov potez prijeko potreban, postavlja se pitanje zašto je ovaj plan došao tek sada, gotovo dvije godine nakon što je problem postao alarmantan, i to u izbornom periodu kada političke odluke postaju još podložnije stranačkim kalkulacijama.
Forto je nedavno iznio prijedlog kojim bi se putem izmjena postojećih odluka, BHRT-u preusmjerilo oko 10 miliona KM. Prijedlog, koji je upućen na javne konsultacije, uključuje premještanje dijela sredstava iz ranije predviđenih budžeta za entitete i Brčko Distrikt. Iako brojke izgledaju impresivno, 10 miliona KM su u kontekstu dugovanja BHRT-a, koja se penju na nevjerojatnih 100 miliona KM (najveći dug je nastao zbog nezakonito zadržanih sredstava RTV takse od strane RTRS-a), samo kap u moru. Osim toga, Fortov prijedlog uključuje preusmjeravanje sredstava koja su već bila predviđena za digitalnu transformaciju i druge projekte na entitetskom nivou, što znači da će se, uz dužno poštovanje pravnih i političkih procedura, smanjiti sredstva za projekte koji bi trebali modernizirati infrastrukturu na nižim nivoima vlasti.
No, tu se postavlja pitanje: Zašto ovo nije učinjeno prije dvije godine, kada je koalicija na državnom nivou još funkcionirala, a političke prilike bile povoljnije za takav korak? Odluka da se sada preusmjere sredstva, kad su političke stranke pod ogromnim pritiskom pred predstojeće izbore, već ima šare političkog kalkuliranja. S obzirom na trenutnu situaciju u Vijeću ministara, u kojem dominiraju stranke poput SNSD-a i HDZ BiH, koji su poznati po negativnim stavovima prema BHRT-u, pitanje je hoće li Fortov prijedlog uopće proći. Sam prijedlog može izgledati kao pokušaj smanjenja političkog pritiska na ministra, ali bez stvarnih šansi za dugoročno rješenje.
Kritičari Fortovog plana postavljaju vrlo legitimna pitanja. Zašto ministar nije insistirao na većem iznosu sredstava kada su entiteti već imali prednost u raspodjeli fondova, poput onih koji su proizašli iz prodaje radiofrekvencija? Zašto BHRT nije bio prepoznat kao prioritet u julu 2024. godine, kad je bilo šansi za značajniji iznos koji bi zaista mogao stabilizirati situaciju? Također, teško je ne primijetiti da se sada, pri kraju mandata i u izbornim godinama, pokušava politički amortizirati neuspjeh da se problem riješi na vrijeme.
No, ne smijemo zaboraviti da je Forto u prošlim godinama došao do saznanja o dubokom financijskom kolapsu BHRT-a, koji nije samo rezultat lošeg upravljanja ili administrativnih propusta. Djelomično je odgovornost na političkoj dinamici koja je godinama favorizirala entitete na štetu države, te na političkim saveznicima, poput SNSD-a, koji su godinama štitili nezakonito zadržavanje sredstava RTV takse od strane RTRS-a, čime je BHRT bio dodatno oštećen. Mnoge od ovih odluka, koje je Forto mogao donijeti ranije, bile su blokirane upravo zbog političkih kalkulacija i neslaganja među ključnim političkim akterima.
Također, postavlja se pitanje koliko će ovaj prijedlog zaista pomoći BHRT-u. Iako bi se sredstva mogla koristiti za stabilizaciju poslovanja, 10 miliona KM nije dovoljno ni za vraćanje duga RTRS-u, a kamoli za ozbiljan infrastrukturni iskorak koji bi omogućio dugoročnu održivost i funkcionalnost BHRT-a. Bez odgovarajućih zakonskih promjena i snažnog političkog konsenzusa, ova inicijativa ostaje samo još jedan pokušaj prikrivanja dubljih problema.
Osim toga, kritičari Fortove odluke pitaju se zašto je dosad bilo odgađano uključivanje BHRT-a u raspodjelu sredstava, s obzirom na to da je država i prije imala pravne osnovice za to. Ako su novci bili predviđeni za digitalnu transformaciju ili projekte koji nisu imali direktne veze sa stabilizacijom BHRT-a, onda postavlja se opravdano pitanje – je li ovo još jedan politički kalkulirani korak u izbornoj godini, bez realnog interesa za dugoročna rješenja?
Na kraju, dok će možda biti pozitivnih reakcija na ovaj prijedlog u nekim političkim krugovima, veliko je pitanje hoće li 10 miliona KM, čak i ako ih BHRT i dobije, biti dovoljno za ispravljanje svih dugova i stabilizaciju ovog medijskog diva. Hoće li ovo samo biti politički manevar kako bi se prikrilo ozbiljno loše stanje BHRT-a? Istinski odgovor na ovo pitanje imat ćemo tek nakon što prijedlog prođe kroz sve političke i zakonske procedure, u međuvremenu, ostaje pitanje – je li ovo zaista početak rješenja ili samo još jedna kap u oceanu BHRT-ove dugoročne borbe za opstanak?
