Ministar komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Edin Forto ponovo je otvorio priču o Programu reformi BiH za 2025. godinu, dokumentu koji je godinama bio sinonim za političke blokade, institucionalnu paralizu i beskrajno prebacivanje odgovornosti između Sarajeva i Banje Luke.
Ovoga puta, Forto tvrdi da situacija djeluje drugačije i da postoji prostor za optimizam, naglašavajući kako je izvještavanje o napretku prema NATO savezu ne samo političko pitanje, već i zakonska obaveza države.
Gostujući u emisiji na TVSA, Forto je podsjetio na dugogodišnju praksu u kojoj su ključni dokumenti završavali zarobljeni u političkim rovovima, često blokirani zbog nedostatka političke volje iz Republike Srpske. Prema njegovim riječima, upravo su takve blokade, najčešće povezane sa SNSD-om, godinama pretvarale reformske procese u mrtvo slovo na papiru.
„Dešavalo se da dokument stoji zaglavljen godinama, bez ikakvog pomaka, jer nije postojala politička volja iz Republike Srpske. Ovaj put to nije bio slučaj i to je pozitivno. Navikli smo na blokade, posebno od strane SNSD-a, ali se nadam da će ovog puta prevladati razum“, poručio je Forto, ostavljajući otvoreno pitanje da li je riječ o stvarnoj promjeni političkog kursa ili samo privremenom zatišju.
Forto je naglasio da evropske i NATO integracije ne smiju ostati puka deklarativna obaveza koja se koristi za političko samopromovisanje, već da moraju rezultirati konkretnim promjenama koje građani mogu osjetiti. Kao primjere naveo je povoljnije finansiranje infrastrukturnih projekata, izgradnju savremenih zdravstvenih objekata i razvoj cestovne mreže — projekte koji bi trebali dokazati da integracije nisu samo diplomatska fraza, već stvarni razvojni put.
Posebnu zabrinutost ministar je izrazio zbog kašnjenja u realizaciji Plana rasta, upozoravajući da su ključni rokovi već probijeni, što BiH dovodi na ivicu ozbiljnog međunarodnog blama. Prema njegovim riječima, insistirao je da ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić konačno zauzme jasan stav i pokrene proceduru.
„Tražio sam konkretan odgovor od ministra Amidžića i on je obećao da će poslati tekst dva sporazuma. Vrijeme ističe i moramo reagirati odmah, jer bi najgori mogući scenarij bio da Bosna i Hercegovina sama odustane od mehanizma Plana rasta“, upozorio je Forto, indirektno priznajući koliko je država blizu da vlastitom neefikasnošću propusti ključne razvojne prilike.
Podsjetio je i na složenu institucionalnu proceduru ratifikacije međunarodnih sporazuma, koja prolazi kroz nekoliko nivoa vlasti — od Vijeća ministara, preko Predsjedništva BiH, pa sve do oba doma Parlamentarne skupštine BiH. Upravo taj komplikovani institucionalni lavirint često se pokazuje kao savršeno mjesto za blokade, odgađanja i političke ucjene.
Govoreći o problemima domaćih prijevoznika, Forto je istakao da se Bosna i Hercegovina suočava s dodatnim izazovima zbog strogih pravila boravka u Evropskoj uniji. Tokom razgovora u Briselu naglasio je da BiH ima čak 8.000 licenciranih vozača koji rade međunarodni transport, ali se suočavaju s administrativnim preprekama koje direktno ugrožavaju njihov rad i egzistenciju.
Formirana je i posebna radna grupa koja će se baviti rješavanjem ovog problema, a koja počinje s radom već narednog dana. Forto je priznao da je evropskim zvaničnicima detaljno objasnio specifičnosti unutrašnjih pravila koja utiču na boravak bh. vozača, ističući da su mnogi u Briselu bili iznenađeni složenošću situacije.
„Borim se za naše vozače i pokušavam ubrzati procese, ali je teško predvidjeti koliko će jedna ogromna administracija reagirati brzo“, zaključio je Forto.
Njegove riječi, međutim, otvaraju ključno pitanje: da li je BiH konačno spremna napraviti stvarni iskorak prema NATO-u i EU ili će, kao mnogo puta do sada, reformski dokumenti ponovo završiti kao još jedna politička predstava bez stvarnog epiloga.
