Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu Frontex u najnovijoj Godišnjoj analizi rizika za period 2026/2027. godine upozorava da bi zapadnobalkanski migracijski koridor i dalje mogao ostati dominantna tranzitna ruta za sekundarna kretanja migranata ka Evropskoj uniji.
Riječ je o pravcu koji obuhvata rutu preko Srbije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske prema Sloveniji i Austriji, a koji se, prema procjenama Frontexa, i dalje koristi kao glavna veza između istočnomediteranskog pravca i država članica EU.
U izvještaju se naglašava da će intenzitet migracijskih kretanja kroz ovaj koridor u velikoj mjeri zavisiti od kapaciteta država u provođenju kontrola na terenu, kao i od operativnih mjera koje se budu primjenjivale duž rute.
Frontex u svojoj analizi procjenjuje i da će novi Pakt Evropske unije o migracijama i azilu dugoročno dovesti do većeg stepena usklađivanja procedura među državama članicama, ali da se njegov konkretan efekat na smanjenje sekundarnih kretanja u kratkom roku, posebno tokom 2026. godine, neće značajnije osjetiti.
Bosna i Hercegovina se u dokumentu spominje i u kontekstu povratka državljana trećih zemalja, gdje se analiziraju trendovi deportacija i njihove efikasnosti.
Prema podacima Frontexa, državljani zemalja sjeverne Afrike čine 22 posto svih odluka o povratku, ali je stvarna realizacija povrataka u te zemlje znatno niža i iznosi oko 10 posto, što ukazuje na poteškoće u sprovođenju procedura.
Slični izazovi, kako se navodi, prisutni su i kod povrataka prema više država zapadne, centralne i istočne Afrike, gdje su kao prepreke istaknuti problemi identifikacije i nedovoljna saradnja u dokumentacijskim procesima.
Za razliku od toga, efikasniji povratci zabilježeni su prema zemljama zapadne Azije, uključujući Tursku, Gruziju i Irak, koje zajedno čine 27 posto svih realizovanih povrataka, iako je na njih otpalo 19 posto ukupnih odluka o povratku.
Frontex također bilježi veći stepen uspješnosti povrataka prema državama istočne Evrope i zapadnog Balkana, među kojima su Albanija, Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, što se dovodi u vezu s geografskom blizinom i boljom institucionalnom saradnjom.
Godišnja analiza rizika za 2026/2027. godinu predstavlja strateški dokument koji identifikuje ključne prijetnje i izazove na vanjskim granicama Evropske unije, uključujući migracijske tokove, prekogranični kriminal, hibridne prijetnje i geopolitičke promjene u širem regionalnom okruženju.
