Inicijativu je u ime Bošnjačke stranke obrazložio odbornik Fuad Kolić, ističući da odluka o oduzimanju nagrada ima moralni i društveni značaj.
Nakon burne i višesatne rasprave, Skupština opštine Bijelo Polje (Crna Gora) donijela je odluku da se Radovanu Karadžiću oduzme književna nagrada 'Risto Ratković', koju je dobila početkom devedesetih godina.
Odluka je donesena većinom glasova odbornika vladajuće koalicije, dok su predstavnici opozicije demonstrativno napustili skupštinsku salu prije samog glasanja.
Za inicijativu Bošnjačke stranke glasalo je 19 odbornika. Prethodno je odbijen prijedlog odbornika Nove srpske demokratije Vase Obradovića, koji je tražio da se sporna tačka kože s dnevnog reda, uz obrazloženje da Skupština nema nadležnost za takvu odluku. Taj prijedlog podržao je deset odbornika, dok je 17 bilo protiv.
Bijelo Polje ne smije da slavi genocid
Inicijativu je u ime Bošnjačke stranke obrazložio odbornik Fuad Kolić, ističući da odluka o oduzimanju nagrada ima moralni i društveni značaj.
„Pozivam sve političke opcije da jasno i glasno dokažu da Bijelo Polje ne slavi genocid, i da uvažava žrtve“, poručio je Kolić.
U svom emotivnom izlaganju podsjetio je na brojne ratne zločine za koje je Karadžić pravosnažno osuđen.
'Radovan Karadžić nije pjesnik, nije umjetnik, nije političar, nije doktor. On je ratni zločinac. Pravosnažno osuđen za genocid, zločin protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja rata, opsade Sarajeva, granatiranje, snajperske napade nad civilima, masovna silovanja i druga zločina. Više od 11.000 dokaza izvedeno je pred međunarodnim sudom. Podsjetiću na neke podatke, uništio je preko 1.000 džamija i drugih vjerskih objekata pripadnika islamske vjere. Nijedna džamija nije ostala na teritoriji koju je kontrolisala Vojska Republike Srpske. Čak i Aladža u Foči je izgrađena 1549. godine i Ferhadija u Banjoj Luci koja je izgrađena 1579. godine. Više od 750 masovnih grobnica i preko 30.000 nestalih. Najpoznatija masovna grobnica je Tomašica u Prijedoru gdje su pronađeni ostaci 435 žrtava, najmanje 650 logora.
Najpoznatiji logor je u Omarskoj također u Prijedoru koji je otkrio tim britanskih novinarstava. Najmanje 20.000 od silovanja dok neki izvori pominju brojku od 50.000. Sada se moramo upitati zašto je on zapravo nagrađen. Da vas pitam opet, zašto je on dobio nagradu, da li je dobio nagradu od svega što sam naveo? Kakav je to duh vladavine i svijesti bio? Neko je u ovom gradu, u Bijelom Polju, usred agresije na Bosnu i Hercegovinu kad je bilo izvjesno kakav će karakter toga rata biti, dodijelio nagradu Radovanu Karadžiću. Ova nagrada nije slučajno propust. Ona je svjesna politička odluka i donesena u trenutku kada su Bošnjaci u ovom gradu živjeli pod strahom, pritiskom, neizvjesnošću, omalovažavanjem', naglasio je Kolić.
