Posljedice zatvaranja jedine rafinerije nafte u Srbiji mogle bi se osjećati godinama, jer će to ugroziti hiljade radnih mjesta i državni budžet, te izložiti zemlju daljnjim sankcijama, rekli su analitičari.
Rafinerija naftne industrije Srbije (NIS) od 9. oktobra ne može primati sirovu naftu nakon što su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije protiv većinskih vlasnika kompanije iz Rusije zbog ruske invazije na Ukrajinu.
Washington traži potpuni izlazak ruskih dioničara iz kompanije, ali su se pregovori o potencijalnoj prodaji odužili, što je prisililo kompaniju da u utorak zatvori rafineriju. "Svako smanjenje njenih aktivnosti imat će značajan utjecaj na ukupnu ekonomsku aktivnost", rekao je profesor ekonomije i bivši guverner centralne banke Dejan Šoškić.
"Zatvaranje rafinerije moglo bi smanjiti ekonomski razvoj u narednih nekoliko godina", upozorio je.
MOL pristaje na povećanje isporuka
Gubitak rafinerije, koja je zadovoljavala 80 posto potreba Srbije za gorivom, također bi značio ogroman porast uvoza kako bi se nadoknadio manjak. Mađarska energetska kompanija MOL prošlog mjeseca je pristala povećati svoje isporuke nafte Srbiji, ali stručnjaci su upozorili da je oslanjanje na uvoz goriva skupo i nepraktično rješenje na dugi rok.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će kompanija imati pristup platnim sistemima zemlje barem do kraja sedmice kako bi isplatila plate i obračunala se s dobavljačima. Vučić nije precizirao šta će se dogoditi nakon tog perioda.
Međutim, rekao je da bi poslovanje s kompanijom protiv koje su uvedene sankcije moglo dovesti do "potpunog uništenja finansijskog sistema Srbije" ako bi i Washington uveo sankcije protiv centralne banke. Šoškić je ustvrdio da bi to banku stavilo na "crnu listu" i da bi to "značilo kraj normalnih uslova poslovanja" u zemlji.
To bi također dovelo do zamrzavanja državne imovine u inostranstvu i isključenja s globalnih tržišta, što bi uveliko ograničilo funkcioniranje banke. NIS i njegove podružnice su prošle godine u državnu blagajnu unijeli preko dvije milijarde eura, prema godišnjem izvještaju kompanije, što je gotovo 12 posto državnog budžeta.
Lukoilovoj licenci ističe za devet dana
Pored rafinerije nafte, kompanija posjeduje oko petinu benzinskih pumpi i opisana je kao jedan od najvećih poslodavaca sa preko 13.500 zaposlenih. Zatvaranje rafinerije će vjerovatno dovesti do gubitka radnih mjesta, rekao je Šoškić, dok će gubitak pristupa srpskom platnom sistemu značiti da kompanija neće moći slobodno primati ili slati novac.
„To bi značilo da bi i njihove benzinske pumpe morale biti zatvorene“, upozorio je energetski stručnjak Željko Marković.
Pored NIS-a, ruska kompanija Lukoil, koja je također pod američkim sankcijama, ima nešto više od 100 benzinskih pumpi u Srbiji. Njena dozvola za rad ističe 13. decembra i nema naznaka da će biti obnovljena.
Marković je rekao da bi ove dvije situacije mogle dovesti do zatvaranja gotovo trećine svih benzinskih pumpi u zemlji. Vučić je u više navrata izjavio da će državne zalihe trajati mjesecima i da potrošači neće iskusiti nestašice.
Mogućnost da Srbija kupi kompaniju
Ruski vlasnici imaju 56 posto udjela u NIS-u, Srbija posjeduje skoro 30 posto, a ostatak je za male dioničare. Vučić je odredio rok za prodaju kao sredinu januara, a među ponuđačima su Mađarska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Međutim, ako pregovori propadnu, predsjednik je najavio da će država kupiti kompaniju i za nju iz budžeta izdvojiti 1,4 milijarde eura. Beograd je 2008. godine prodao većinski udio u NIS-u ruskoj energetskoj kompaniji Gazprom za 400 miliona eura.
U međuvremenu, vlada pregovara s Moskvom o novom ugovoru za kupovinu ruskog plina, koji zadovoljava 90 posto potreba Srbije. "Ako do petka ne postignemo dogovor, od ponedjeljka ćemo započeti pregovore o plinu s drugom stranom", upozorio je Vučić.
